Srpska pravoslavna crkva i pravoslavni vjernici slave rođenje Presvete Bogorodice, praznik koji se naziva i Mala Gospojina.
Slavi se uspomena na dan kada je u Nazaretu, u domu Joakima iz plemena Davidova i Ane od roda Aronova, rođena Sveta Djeva Marija.Joakim i Ana su dugo bili "bezdetni pa bijahu postidni među ljudima i skrušeni pred Bogom", kaže predanje.
Djeva Marija, plod njihovih dugih molitvi, rođena je u Nazaretu, a odvedena je u hram kada je imala tri godine, jer su je roditelji zavjetovali Bogu. Sa 14 godina Marija se vratila u Nazaret gdje joj je, prema predanju, saopštena "blagovijest arhangela Gavrila da će roditi Sina Božjeg".
"Blagodatna Marija, blagoslovena među ženama, hram Duha Svetoga, oltar Boga Živoga, trpeza hljeba nebeskoga, kivot svetinje Božje, drvo najslađeg ploda, slava ljudskog roda, pohvala roda ženskog i istočnik djevičanstva i čistote", zapisano je u "Ohridskom prologu" vladike Nikolaja Velimirovića.
Scena Roždestva Bogorodice sa svetom Anom u postelji i novorođenom Marijom u kolijevci, obavezan je motiv pravoslavnih ikona i srednjovjekovnih manastirskih fresko zapisa.
Jedan od najstarijih i najbolje očuvanih živopisa s motivom Roždestva Bogorodice nalazi se u Kraljevoj crkvi u Studenici, zadužbini kralja Milutina (1282-1321) s kraja 14. vijeka.
U beogradskoj Sabornoj crkvi kralj Petar Prvi Karađorđević (1844-1921) krunisan je 1904. na praznik Roždestva Bogorodice, a Mala Gospojina je i slava humanitarne i kulturno-prosvjetne organizacije "Kolo srpskih sestara", osnovane 1903. na inicijativu slikarke Nadežde Petrović (1873-1915).
SPC Bogorodici posvećuje praznike Vavedenje, Sretenje, Blagovijesti, Uspenje presvete Bogorodice (Velika Gospojina), kao i one koji obilježavaju uspomenu na događaje iz njenog života, kao što su praznici Pokrov Presvete Bogorodice i Polaganje rize Presvete Bogorodice.
(Tanjug)