• Izdanje: Potvrdi
Čitaoci reporteri

ČITAOCI REPORTERI

Videli ste nešto zanimljivo?

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne smije biti više od 25 MB.

Poruka uspješno poslata

Hvala što ste poslali vijest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Igor Radojičić za Mondo: „Naučio“ sam Banjaluku u detalje

Autori mondo.ba Autori Bojana Živanić

O trenutnoj epidemiološkoj situaciji u Banjaluci, ekonomskom zastoju, kao i o predstojećim lokalnim izborima i predizbornoj kampanji u intervjuu za Mondo pričao je gradonačelnik Banjaluke, Igor Radojičić.

 Igor Radojičić Banjaluka izbori 2020 Izvor: Gradska uprava/ Aleksandar Čavić

U odgovorima koje je poslao mejlom gradonačelnik detaljno opisuje posljedice još uvijek aktuelne epidemije virusa COVID 19 na život građana Banjaluke, sa posebnim osvrtom na ekonomske probleme i način njhovog rješavanja.

Centralna izborna komisija (CIK) juče je zvanično raspisala lokalne izbore u BiH, a Radojičić kojem ističe prvi mandat u gradonačelničkoj kancelariji tvrdi da je posvećen razvoju grada na Vrbasu i da bi volio da nastavi raditi isti posao, ali priznaje da će biti teško koncentrisati se na izbornu kampanju nakon borbe protiv virusa.

"Lično sam „naučio“ Grad u detalje i spreman za borbu sa problemima razvoja Grada u naredne četiri godine. Veliko zadovoljstvo mi predstavlja vidjeti svaki konkretan završen posao i napredak u Banjaluci," rekao nam je Radojičić, koji je, između ostalog i predsjednik Gradskog odbora Saveza nezavisnih socijal demokrata (SNSD) u Banjaluci.

Naveo je i da je izvjesno, da najmanje do kraja juna neće biti moguće organizovati koncerte, mitinge, sportska takmičenja sa publikom, predstave, pa ni veće političke skupove.

Da li ste zadovoljni trenutnom epidemiološkom situacijom u Banjaluci i šta govore trenutni podaci?

Banjaluka se prva u Republici Srpskoj pripremila i prva preduzimala mjere za suzbijanje epidemije virusa korona. Koristili smo i koristimo sva najbolja iskustva iz svijeta koja se mogu primijeniti na naš društveni sistem. Prve preventivne mjere naložili smo još 26. februara, a prvi oboljeli na području Banjaluke je identifikovan 5. marta. U samo jednoj sedmici, dobili smo tri žarišta u Banjaluci, čiji su uzroci/prvi oboljeli stigli sa tri različite strane, iz tri različite zemlje. Pripremu i odgovor Gradskog štaba na pojavu epidemije u gradu ocjenjujem kao veoma kvalitetnu i efikasnu. Ovakvim reakcijama spriječili smo eksplozivno širenje epidemije i zaštitili brojne ljudske živote. Od tada do danas, prošli smo nekoliko faza. Nakon faze prevencije i pojave prvih oboljelih, u narednoj fazi broj oboljelih u Banjaluci je sedmicama kontrolisano linearno rastao, uz preduzimanje mjera zaštite života i zdravlja stanovništva. U toj fazi, epidemija se pojavljuje i u drugim mjestima i stupaju na snagu republičke mjere koje postepeno postaju opšte i preuzimaju primat nad gradskim mjerama.

Današnje vijesti o zaraženima koronom u Srpskoj:

Cijenim da smo u sedmici od 6. do 13. aprila bili na vrhuncu epidemije u Banjaluci, nakon čega dolazi do opadanja broja oboljelih i ohrabrujućih trendova. Međutim, širenjem epidemije u cijeloj Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini, nakon 24. aprila bilježi se ponovni porast broja oboljelih u Gradu i Republici. Ovu fazu i ponašanje epidemije, trebaće posmatrati na dužem periodu da bi se dobio odgovor o eventualnom drugom talasu. Nesumnjivo se virus proširio i prisutan je među stanovništvom, početna žarišta su nestala, a sve veći broj oboljelih ne zna ili ne želi da kaže kako je obolio. U ovoj fazi preduzimaju se opšte mjere, pošto klasičnih klastera više nema, odnosno oboljeli se teško mogu dovoditi u međusobnu vezu. Prioritet u zaštiti i praćenju su nam i dalje starije osobe, domovi za stare i nezbrinute, te zdravstvene ustanove. Na njima se ostvaruje stalna kontrola i preduzimanje mjera. Takođe, ušli smo u proces ukidanja i ublažavanja restriktivnih mjera zabrane djelatnosti i kretanja i nema povratka nazad, ako ne bi naišao novi, teži talas epidemije. Realno je očekivati da proces otvaranja i više kontakata građana nosi i više oboljelih. To je neminovna cijena faze otvaranja. Kao što je virus i stigao kao dio globalnog procesa, za oporavak će biti važan i razvoj epidemije u regiji i Evropi. Slabljenje virusa, smanjen broj oboljelih i liberalizacija mjera sad su već postali regionalni i evropski trend i mi ga pratimo. Izuzetno je važno shvatiti da je virus ušao u populaciju, raširio se i valja se naviknuti na njegovo prisustvo kod nas u dužem periodu, na život s određenom dozom opasnosti po zdravlje i na neke mjere koje će trajati sedmicama i mjesecima kako bi živjeli koliko je moguće normalnije, ali i štitili se koliko god možemo od prisutnog virusa.

Kakve štete će zbog posljedica epidemije virusa pretrpiti privreda u gradu?

Istovremeno sa zdravstvenom borbom, globalno rastu ekonomski i socijalni problemi. Svijet ulazi u recesiju, težu od one između 2008. i 2014. godine, i prognoze za našu zemlju su jednako loše. Optimističke procjene govore o padu od preko 3 % BDP u ovoj godini kod nas, a neke druge, realnije, i do 10 %. Prave razmjere su nepoznanica, jer kriza, i zdravstvena i ekonomska, još traje i nije ni blizu okončanja, odnosno početka oporavka. Još smo, globalno, u silaznoj putanji ekonomije. Pošto se ne zna kada će epidemiološki problemi prestati, ne zna se ni kad će krenuti stvarni oporavak. Bez dileme, Banjaluka kao i Republika, region i Evropa ušla je u novu ekonomsku krizu sa svim obilježjima: pad broja zaposlenih, kolaps pojedinih i slabljenje mnogih poslovnih subjekata, pad obima proizvodnje, prometa, trgovine, gušenje turizma, opšti pad prihoda, problemi likvidnosti, porast zaduženosti itd. Grad je usvojio prvi paket mjera pomoći poslovnim subjektima, gdje je obuhvatio gotovo sve što je u gradskoj nadležnosti: olakšice, subvencije, otpisi za niz naknada, podrška povećanoj poljoprivrednoj proizvodnji, te subvencije kamata za nove kredite. Već imamo preko 1200 primljenih prijava (bez linija za poljoprivredu) a procijenjena vrijednost ovog paketa je oko 3,5 miliona KM. Prijave će biti primane za kreditne garancije do 30. juna, a za ostale subvencije i otpise, osim poljoprivrednih, do kraja godine. Organizovali smo razne oblike podrške i pomoći hiljadama građana kroz akcije „Niste sami“.  Značajne troškove imamo i na održavanju gradskih karantina. Takođe, porasle su socijalne potrebe stanovništva u krizi, od starih i siromašnih, do mnogočlanih porodica, nezaposlenih, bolesnih ili zapostavljenih.

Mondo u posjeti karantinu

Za manje od dva mjeseca je obezbijeđeno i dodijeljeno preko 4.000 paketa osnovnih potrepština. To je obuhvat od oko 12.000 posjećenih i potpomognutih građana, što je jedna prosječna opština u Republici. Pored ovoga, dodjeljujemo dodatna sredstva za nove pakete pomoći za maj i juni. Istovremeno, vodimo bitku za održavanje svih komunalnih i administrativnih funkcija Grada i gradskih korisnika. Pad gradskih prihoda do 1. maja već iznosi 22 odsto u odnosu na plan i procjene do kraja godine su vrlo sive, budžet bi mogao biti „kratak“ i za više od 25 miliona KM, ako ovi trendovi nastave. Republika je preduzela još krupnije mjere isplate plata, poreza i doprinosa za mnogo subjekata i drugih olakšica, u iznosima koji se već sada mjere desetinama miliona KM. Vjerujem da se privredna aktivnost može početi oporavljati već od juna, ako se epidemija ponovo ne razbukta, ali će oporavak biti spor i ekonomski nivo sa početka ove godine teško će se dostići i do kraja iduće godine. Za samo dva mjeseca globalni poslovni ambijent se za 180 stepeni promijenio, sve planove i procjene valja revidirati i prilagođavati se, i u privatnom i u javnom sektoru i među građanima.

Koji je plan realizacije projekata koji su započeti u Banjaluci, da li možemo očekivati zastoj s obzirom na to da će grad velika novčana sredstva morati usmjeriti za pomoć i privredi i sanaciju štete?

Ove godine planirano je oko 40 miliona KM naših ulaganja u kapitalne projekte u Banjaluci. To je nastavak i vrhunac trogodišnjeg planskog rada i priprema i razvojnog ciklusa koji je zahvatao sve segmente i razne krajeve Grada. Najveći projekti u istoriji Banjaluke u novim sistemima vodosnabdjevanja kroz tri faze "Voda 1, 2 i 3", koji se realizuju od 2019. do 2022. godine, četiri mosta na Vrbasu za pet godina, novi vrtići sa 650 novih mjesta za mališane, nove sportske dvorane, društveni domovi, ambulante, moderne saobraćajnice i kružni tokovi, sve u svemu širok spektar projekata za jednu novu Banjaluku 21. vijeka.

Možda će vas zanimati

A iza nas je, navešću samo neke, 26 novih dječjih igrališta, novi putevi u Šargovcu, Česmi, Petrićevcu i Priječanima, obnovljeni Banski dvor i pješačka zona, 10 novih kružnih tokova, novi most na mjestu Zelenog mosta, završen Istočni tranzit, nova fabrika vode, nova toplana, a do kraja godine, vjerovatno, i novi most u Srpskim Toplicama i nova, velika saobraćajnica koja će spojiti Papirkovac i Lauš...I to su, naravno, samo neki od krupnijih poslova koji su provedeni u protekle tri i po godine. Naravno, ne treba zaboraviti ni brojne druge projekte, poput besplatanih zdravstvenih pregleda, koje ćemo i dalje provoditi, ali i projekte poput „Banjaluke ljudskog lica“, za građane koji traže posebnu brigu i saradnju sa nevladinim sektorom.

I pored evidentne ekonomske krize koja nastupa, mi ćemo provesti sve ove projekte. To će biti veliki napor, jer javni prihodi padaju, ali sam siguran da imamo plan da ovu godinu premostimo do kraja. Sama epidemiološka situacija može da uspori neke poslove, ali, isto tako, bar do sada većina građevinskih poslova je tekla solidnim tempom gotovo sve vrijeme epidemijske krize. Banjaluka i nakon ove krize mora nastaviti da se razvija, da iskorači iz problema, planski djeluje sa svim novim standardima 21. vijeka i raste u jednu savremenu i razvijenu regionalnu metropolu, u kojoj će biti ugodno žive.

Da li očekujete da će predizborna kampanja, s obzirom na epidemiološku situaciju u najvećem gradu u Srpskoj biti drugačija u odnosu na kampanje na koje smo navikli (predizborni skupovi, koji predstavljaju vid masovnog javnog okupljanja) i na koji način bi uopšte, prema Vašem mišljenju mogla biti realizovana?

Lokalni izbori su raspisani za prvu nedjelju u oktobru i to je zakonska obaveza. CIK je to morao da uradi. Sigurno barem do kraja juna neće biti moguće organizovati koncerte, mitinge, sportska takmičenja sa publikom, predstave, pa ni veće političke skupove. Kakva će biti epidemiološka situacija u avgustu ili septembru, trenutno je nemoguće kazati. Ni tada okupljanja neće biti baš ugodna i bez rizika, ako uopšte budu moguća. To su potpuno nove okolnosti za vođenje kampanje i sigurno će jako uticati na mogućnosti kontakata kandidata sa biračima. Svi ćemo se morati prilagoditi sasvim novim okolnostima i kampanja neće i ne može biti kao u ranijim ciklusima. Za sve je to i politički izazov i rizik.

U ovom momentu svi standardni planovi za kampanju pali su u vodu i nalazimo se pred mnogo nepoznanica.

Hoćete li biti kandidat za gradonačelnika Banjaluke na predstojećim izborima?

Desetak političkih subjekata je u završnim pregovorima o koalicionom sporazumu za Banjaluku, uz otvorenu mogućnost za priključenje još nekih partija. To će biti najveća politička koalicija u Banjaluci uopšte, vrlo široka, od ljevice do desnice, okupljena oko kandidata za gradonačelnika. I to je moguće zbog odličnih rezultata u dosadašnjem radu. Pregovori su išli lako i bez ozbiljnih problema, zato što smo u Banjaluci u sadašnjem bloku dobro sarađivali i uradili mnogo u protekle tri godine, te, do ove epidemijske krize, obezbijedili sve usponske parametre razvoja i afirmacije Grada. Zato već mjesecima većina partija, ali i građana koji nisu politički opredijeljeni, šalje poruke podrške mom novom kandidovanju i ukazuju značajno povjerenje. Zato sam im zahvalan, a proteklih godina pokazao sam potpuno posvećenost ovom poslu. I u krizama, epidemijskoj ove godine i velikim padavinama i poplavama prošle godine, pokazano je liderstvo, odlučnost i znanje i sve to utiče na stav građana o kandidaturi. Očekujem da SNSD završi svoje unutarstranačke procese predlaganja u Banjaluci, koji su dva mjeseca zaustavljeni usljed epidemije, i zvanično odredi kandidata za gradonačelnika i listu za odbornike.

Pročitajte i ovo

Iskreno, u potpunosti sam i dalje okupiran problemima epidemije, zaštitom stanovništva i mjerama ekonomskog oporavka, te mi je teško uopšte prihvatiti da se moramo sada još baviti i kampanjom. Ali, to je zakonska obaveza, demokratska tekovina i istek mandata. Lično sam „naučio“ Grad u detalje i spreman za borbu sa problemima razvoja Grada u naredne četiri godine. Veliko zadovoljstvo mi predstavlja vidjeti svaki konkretan završen posao i napredak u Banjaluci. Dodatno, niz prethodnih godina se pokazalo da se mora računati i sa čestim i različitim krizama i kriznim rukovođenjem, što nije nimalo ugodno, ali za građane je od životne važnosti da imaju kvalitetno krizno reagovanje i vođenje Grada u kriznim situacijama.

Jednom ste izjavili, parafraziramo, da "neki oko gradske imovine kruže kao lisica oko kokošinjca." Da li je Banjaluka uspjela da se odbrani od takvih lisica i koje sve sporove grad vodi za svoje zemljište i drugu imovinu? Šta će biti sa zemljištem na ''Staroj autobuskoj stanici'' u centru Banjaluke?

Sve ove godine vodimo tešku bitku za povrat ili očuvanje gradske imovine. Broj sporova je veliki, dio njih se veže za dokazivanje privatizacije, neki za zakonitost prometovanja, a dio za pokušaje povrata imovine iz neformalne restitucije ili zbog neprivođenja namjeni. Procesi privatizacije i tranzicije, raspad države i sistema, devastirali su javno vlasništvo i sve što iole vrijedi od imovine je predmet interesa krupnog kapitala.

Volje i hrabrosti nam u toj borbi nije nedostajalo. Bez obzira o kome se sa druge strane radi. Ali, naš sudski sistem je, blago rečeno, nepredvidiv, a državno uređenje i kompleks važećih zakona veoma problematični. Eklatantan primjer je, da, i nakon dugogodišnjeg sudovanja i konačne presude u našu korist pred redovnim sudovima Republike Srpske u slučaju zemljišta u centru Banjaluke, pojavi se vanredni pravni lijek u vidu Ustavnog suda BiH, koji donese neobjašnjivu i, u normalnoj zemlji, posve neodrživu i nemoguću presudu u meritumu u korist druge strane. Takvih obrta na sudovima, uz dugogodišnje procese, vraćanja na početak i netransparentnost, te uz potpuno različito postupanje i odlučivanje, sam se nagledao ovih godina. Ni od ovog zemljišta u centru Grada ne odustajemo i vodićemo dalju borbu.

Povezane vijesti

Još iz INFO

Komentari 2

Komentar je uspješno poslat.

Vaš komentar je proslijeđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspjelo.

Nevalidna CAPTCHA

Pitanje

Gradonacelnice sve planirate, ali nigdje prave sportske dvorane u tim vasim vizijama sa 5-7000 mjesta.

Zole

@Pitanje i Borik zjapi prazan

MONDO REPORTAŽE