Predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović rekla je da je Srpska, statistički posmatrano, u odnosu na zemlje u okruženju i Federaciju BiH imala najmanje ljudi koji su u periodu virusa korona ostali bez posla ili privremeno ostali bez radnog angažmana.
Cvijanovićeva je naglasila da je uloga institucija Srpske bila da u toj krizi postavlja ciljeve i na analitički način prati njihovu realizaciju i efekte.
"Vjerujem da su ti efekti i veći nego u zemljama u okruženju i u FBiH jer smo mogli statistički pratiti i vidjeti da smo imali u suštini neki najmanji broj ljudi koji su u ovom periodu ostali bez posla ili su privremeno ostali bez radnog angažmana. Znači da su postignuti efekti i cilj. Ipak, pred nama stoji najveći problem - kako vratiti privredu u normalne tokove i redovno punjenje budžeta s obzirom na obaveze prema budžetskim korisnicima. U tom smislu naravno da smo na dobrom putu, a jedan od načina jeste interventna podrška koja dolazi od MMF-a", rekla je Cvijanovićeva.
Ona je naglasila da će ugroženi sektori poput turizma i hotelijerstva biti stimulisani i izdavanjem turističkih vaučera, te da je ta inicijativa potekla od ljudi koji rade u tim oblastima, a što je podržao njen kabinet u saradnji sa ljudima iz Privredne komore Srpske.
"Uključeno je bilo i resorno ministarstvo, a podrška je dobijena i od Vlade. Postignut je dvostruki cilj - da se sačuvaju pomenuti poslovi i sanira šteta u tim oblastima, ali i da se građanima na neki način umanje troškovi ako se odluče da dio odmora provedu u Srpskoj jer mnogi od njih neće odlaziti na ljetovanja u inostrane zemlje", rekla je Cvijanovićeva.
Ona je naglasila da je jedan od ciljeva na tom planu promovisati sve čime Srpska raspolaže u turističkom smislu s obzirom na tešku situaciju u vezi sa virusom i eventualne rizike kada je riječ o odlascima u inostranstvo.
"Brojne su mogućnosti i pogodnosti koje se nude u Srpskoj kada je riječ o porodičnom odmoru, ali i za omladinu, penzionere i druge. Mislim da će inicijativa biti uspješna i imati efekte u dugoročnom smislu. Niko ne kaže da ne provedete odmor tamo gdje to možete da priuštite, ali zašto da jedan njegov dio ne provedete u Srpskoj", navela je Cvijanovićeva.
Govoreći o skupštinskom odbacivanju sporne i po Srpsku štetne Rezolucije o poštovanju žrtava fašističkih režima i pokreta, prethodno usvojene u Parlamentarnoj skupštini BiH uz podršku PDP-a i SDS-a, Cvijanovićeva je ocijenila da je taj dokument promašen i da je trebalo da bude ozbiljniji sa aspekta identifikacije žrtve i zločinca.
"Morao je sadržavati jake osude svega što se dešavalo i određene poruke koje ne sadrži. Nije postigao suštinski cilj. Dakle, povod je bio održavanje blajburške mise u Sarajevu, ali ni to nije osuđeno adekvatno i na pravi način. U prvobitnim verzijama se govorilo da je to osuda zločina ustaškog režima, a kasnije se u širem smislu govorilo o antifašizmu, žrtvama fašizma i slično. Nije poslata poruka koja je trebala da se pošalje, jer postoje silna stratišta i jasno je ko su bili žrtve, a o čemu se ne može steći slika u spornoj rezoluciji usvojenoj u Parlamentarnoj skupštini BiH", naglasila je Cvijanovićeva.
Ona je istakla da su na prostoru NDH postojali i logori za djecu, što u spornom dokumentu nije bilo vidljivo.
"Čak su se i zloglasni fašisti i nacisti zgražavali nad težinom i svirepošću zločina ustaških hordi na ovim prostorima u Drugom svjetskom ratu. Tako svođenje situacije u spornoj rezoluciji ne zaslužuju ni žrtve, ni istorija, niti prošlost, a ni naša budućnost. Jer, morate razumjeti prošlost da biste mogli ispravno graditi svoju budućnost", rekla je Cvijanovićeva za Radio Republike Srpske.
Ona je zaključila da je bilo logično da Narodna skupština, koja se ranije ozbiljno bavila pomenutim temama, odbaci taj dokument.
"Bilo je nepotrebno da se usvaja bilo kakva rezolucija ili dokument tog tipa na nivou BiH, a da ne odrazi stvarno stanje. Oni koji su nadležni, koji su usvojili spornu rezoluciju i bili protiv održavanja sporne i štetne mise, trebali su da iskoriste sve mehanizme i spriječe održavanja takvog nečega. Ali ni kantonalne ni federalne vlasti nisu to tretirale na pravi način. Mislim da je to od obaveze prema žrtvama više bila politička igra", dodala je Cvijanovićeva.
Ona je ponovila da dokument koji bi u smislu sporne rezolucije trebalo da bude dug prema žrtvama, prošlosti i obaveza da se takvo nešto nikada ne desi, mora da sadrži ozbiljniju poruku, jezik i kvalifikacije, a pogotovo istinu.
"Odnosno, da u smislu dočaravanja pomenutih strahota imate kvalifikaciju i žrtve i zločinca. Ako to vežete samo za jedan događaj, ma kako se svi neslagali s tim, to nije dovoljno“, navela je Cvijanovićeva.
Na pitanje da li je usvajanje sporne rezolucije priprema za kvalifikovanje zločina u Srebrenici, Cvijanovićeva je navela da postoje verzije da je to na tom planu prva stepenica, nakon čega bi uslijedili određeni dokumenti.
Kada je riječ o radu međunarodne komisije za istraživanje događaja iz Srebrenice u proteklom ratu, Cvijanovićeva je rekla da se stručnjaci iz tih komisija ozbiljno i profesionalno bave tim poslom, izbjegavajući političke zamke.
"Mislim da je bilo važno da se ta komisija uspostavi", rekla je Cvijanovićeva.
Kada je riječ o predstojećoj redovnoj sjednici Narodne skupštine Republike Srpske i Prijedlogu izmjena skupštinskog Poslovnika o radu, Cvijanovićeva je istakla da se time ne ograničavaju prava poslanika i neće biti smanjen demokratski kapacitet.
Ona je naglasila da to nije nikakav okršaj sa demokratijom, već jednostavno način da se uvede više reda u parlament, a svako će imati pravo da govori i nikome neće biti zabranjeno.
"Moraju se uvesti redovniji tokovi u Narodnoj skupštini i sve što piše u novom Poslovniku o radu nije drugačije od ostalih parlamenata u Evropi. Stvari se moraju dovesti u red i ne sporim opoziciji da ovo tumači drugačije, ali strašne stvari se dešavaju u najvišoj zakonodavnoj instituciji čime se ruši dignitet ove institucije", rekla je Cvijanovićeva, koja je i potpredsjednik SNSD-a.
Ona je konstatovala da ono što se gleda u parlamentu van je svakog ukusa i to se ne može tolerisati, jer je riječ o raznim prostaklucima, pogrdnim dobacivanjima i slično.
"To su veoma prizemne i nekulturne stvari i to treba spriječiti, a demokratska prava neće biti ukinuta", naglasila je Cvijanovićeva.
