Istorija glasanja u UN: BiH, Srbija i jerusalimsko pitanje | MONDOBA

  • Izdanje: Potvrdi
Čitaoci reporteri

ČITAOCI REPORTERI

Videli ste nešto zanimljivo?

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne smije biti više od 25 MB.

Poruka uspješno poslata

Hvala što ste poslali vijest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Podsjećanje

Istorija glasanja u UN: BiH, Srbija i jerusalimsko pitanje

Autor mondo.ba
Autor mondo.ba

Podsjećanje na pozadinu značaja smještanja ambasade u Svetom gradu.

Izvor: Guliver: Getty Images/iStock / Getty Images Plus/BrasilNut1

Milorad Dodik najavio je da će predložiti premještanje ambasade BiH iz Tel Aviva u Jerusalim, nakon što se dokumentom iz Vašingtona na takav potez obavezala Srbija. 

Druga dva člana Predsjedništva BiH, Šefik Džaferović i Željko Komšić, komentarisali su da od toga trenutno nema ništa i uputili kritike Dodiku što na taj način pokušava da se ''dodvori Amerikancima.''

Dodikove riječe izgovorene tokom posebne sjednice NSRS prenijeli su i mediji u regiji. Srpski član Predsjedništva BiH obećao je da će ovu ideju saopštiti i specijalnom američkom predstavniku za zapadni Balkan, Metjuu Palmeru, koji sutra stiže u Sarajevo, ne krijući da na ovaj način želi da dobije naklonost Vašingtona, odnosno predsjednika Donalda Trampa koji trenutno vodi predizbornu borbu za drugi mandat.

Možda će vas zanimati

"Zašto mi to ne bismo uradili ako nam je stalo do američke podrške? Premještanje ambasade u Jerusalim značilo bi i Izraelu i SAD i ako američki predsjednik Donald Tramp na tome insistira, onda, kako se može direktnija stvar dobiti od mene?", rekao je Dodik koji se od januara 2017. godine nalazi pod američkim sankcijama.

Upravo je Tramp do usijanja doveo ''slučaj Jerusalim'' kada je iste godine u decembru održao obećanje iz kampanje za svoj prvi mandat i priznao Jerusalim za prestonocu države Izrael. SAD su postale prva država koja je to uradila. Uskoro je iz Tel Aviva u Jerusalim premještena američka mabasada.

Potez su redom osudili UN, Arapska liga, Rusija, Velika Britanija, EU, papa Franjo i svi su upozorili da bi ovo mogao biti kraj pregovora između Palestinaca i Izraelaca, strahujući od novog talasa nasilja na Bliskom istoku.

Protesti su održani u mnogim gradovima, među njima i u Sarajevu.

Istog mjeseca, decembra 2017. godine na vanrednoj sjednici Generalne skupštinje UN sa 128 glasova "za" i devet "protiv" američko priznavanje Jerusalima kao prestonice Izraela proglašeno je ništavnim.

Srbija, koja se famoznim vašingtonskim dokumentom obavezala da postane prva evropska zemlja koja će premjestiti ambasadu u Jerusalim, glasala "za" ovu rezoluciju. Od zemalja iz regije ''za'' su glasale Slovenija, Albanija, Crna Gora i Makedonija. Bosna i Hercegovina i Hrvatska bile su suzdržane.

Milorad Dodik, tada predsjednik Srpske, uputio je tim povodom pismo svom prethodniku na mjestu člana Predsjedništva BiH iz Republike Srpske, Mladenu Ivaniću, u kojem je zatražio da BiH podrži Izrael i američkog predsjednika Donalda Trampa.

U pismu se navodi da "RS i Izrael imaju prijateljske odnose, te da bi trebalo zaustaviti bilo kakve diplomatske akcije BiH koje bi mogle da naruše to prijateljstvo“.

Vučić i Hoti u Bijeloj kući
Vučić i Hoti u Bijeloj kući
Izvor: TANJUG/AP/EVAN VUCCI

Cijeli proces u UN izazvao je ljutnju Amerikanaca, pa je ambasadorka SAD u UN Niki Hejli zaprijetila da će SAD "zapamititi dan kada su napadnute u Generalnoj skupštini UN samo zato što su ostvarile svoje pravo suverene zemlje", istakavši da nikakvo glasanje u UN neće promijeniti američku odluku o Jerusalimu.

Vašington je najavio Ujedinjenim nacijama da će im SAD obustaviti finansiranje ako rezolucija bude usvojena.

Jerusalim je najbolnija tačka sukoba na Bliskom istoku. U ratu 1967. godine Izraelci su osvojili istočni, arapski dio grada i proglasili ga jedinstvenom i nedjeljivom prestonicom, isključivši mogućnost da podijele prestonice sa Palestincima.

Ovo je proglašeno za kršenje međunarodnog prava, a većina zemalja u međunarodnoj zajednici insistira da se status grada mora riješiti isključivo dogovorom obje strane.

Palestinci istočni Jerusalim smatraju prestonicom svoje zemlje, a rješenje o trajnom političkom statusu Jerusalima je jedna od glavnih tema u rješavanju bliskoistočnog konflikta.

Izraelska aneksija Jerusalima je više puta osuđivana od strane Ujedinjenih nacija. U skladu sa rezolucijom Ujedinjenih nacija 478. (usvojena 1980. godine) najveći broj ambasada je preseljen iz ovog grada u Tel Aviv.

Palestini je međunarodno-pravni status priznat 2012. godine nakon glasanja u Generalnoj skupštini UN, kada joj je dodijeljen status države posmatrača u Ujedinjenim nacijama sa 138 glasova za, devet protiv i 41 uzdržanih.

Srbija je glasom u UN podržala priznavanje Palestine dok je BiH i tada bila neutralna.

Bošnjački i hrvatski član Predsjedništva BiH, Bakir Izetbegović i Željko Komšić glasali su ''za'', ali je tadašnji srpski član Predsjedništva Nebojša Radmanović bio protiv.

Pročitajte i ovo

Još iz INFO

Komentari 0

Vaš komentar je proslijeđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspjelo.

Nevalidna CAPTCHA

MONDO REPORTAŽE