Za žene žrtve rata još nema mira

Na ovo je danas upozorila specijalna predstavnica generalnog sekretara UN za pitanja seksualnog nasilja tokom rata Margot Valstrom.

Valstromova je u Sarajevu konstatovala da postoje zakoni koji se bave ovom vrstom zločina, ali da je problem u njihovom provođenju, te naglasila da 15 godina nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma "za žene žrtve rata još nema mira".

"Jedan zakon je onoliko dobar koliko je dobra njegova primjena", poručila je specijalna predstavnica generalnog sekretara UN.

Kao razloge za mali broj procesuiranih i presuđenih zločina seksualnog nasilja tokom rata u BiH ona je navela i nedostatak tužilaca i sudija te problem zaštite svjedoka.

"Ovo je veliki izazov za BiH i njeno političko vođstvo", ocijenila je Valstromova i upozorila da se žene, žrtve silovanja u ratu i danas susreću sa svojim mučiteljima na ulici, da su izložene stigmi, stresu i brojnim drugim problemima.

Navodeći da je jedan od prioriteta u njenom radu borba protiv nekažnjivosti i gotovo potpune amnestije za ovu vrstu zločina, Valstromova je istakla da je silovanje najčešće prijavljivano krivično djelo u svijetu.

Rezidentni koordinator UN u BiH Juri Afanasjev rekao je da, osim Suda BiH, nijedan drugi sud u BiH nema kapacitet za zaštitu svjedoka i založio se da barem 15 glavnih sudova u BiH dobiju kapacitet za zaštitu svjedoka.

"Potrebna je i saradnja sa policijom, jer policija prva ostvaruje kontakt sa žrtvom seksualnog i porodičnog nasilja", dodao je Afanasjev, navodeći da je potrebno povećati broj žena u policiji BiH koje bi radile na ovim predmetima.

On je ocijenio ohrabrujućom činjenicu da je Sud BiH najvišu kaznu izrekao upravo za zločin silovanja u ratu - 38 godina.

Valstromova se tokom trodnevne posjete BiH se sastala sa licima koja su bila izložena seksualnom nasilju tokom rata i sa njima razgovarala o problemima sa kojima se susreću danas, posebno u vezi sa zaštitom njihovih prava i položaja, te pitanjima pravde.

(Srna/MONDO)