"Vukovar je hrvatski ponos", izjavio hrvatski predsjednik Ivo Josipović u Vukovaru gdje se danas obilježava 20. godišnjica pada grada 18. novembra 1991.
Manifestacijama prisustvuje državni vrh Hrvatske na čelu s predsjednikom Ivom Josipovićem i premijerkom Jadrankom Kosor, kao u brojni političari, učesnici borbi za grad i više desetina hiljada građana iz cijele zemlje.
"Ovaj grad nam je simbol i motivacija da radimo više i bolje. S tugom se sjećamo svih onih koji su položili život za obranu Vukovara i Hrvatske, ali smo i ponosni na njih jer su nam ostavili najvredniju poruku, ljubavi i rodoljublja. Kolona sjećanja govori koliko ljudi cijene taj dio hrvatske istorije", rekao je predsjednik.
Kosorova je rekla da je Hrvatska dužna da se obaveže da uspomenu na poginule i nestale ne zaboravi.
"Pitanje nestalih osoba koje još uvijek tražimo mora biti nulto pitanje u razgovorima sa susjednom državom. Moramo ih pronaći, a svi oni koji su odgovorni za stradanje Vukovara i Vukovaraca moraju odgovarati", naglasila je premijerka u izjavi novinarima.
Šef sabora Luka Bebić naglasio je da je Vukovar mnogo značio u odbrani Hrvatske, jer je "87 dana zadržavanja udarne snagu neprijatelja, koji je bio do zuba naoružan, značilo i drugim krajevima da se organizuju i pripreme za otpor".
"Nikad agresor nije slomio svoju snagu kao što je to bilo ovdje u Vukovaru i zato cijela Hrvatska treba biti i jeste ovde kako bi dala što više za napredak Vukovara koji je zaslužio daleko više", rekao je Bebić.
Obilježavanje Dana sjećanja na žrtve Vukovara 1991. godine pod motom "Hrabri ljudi" počelo je komemorativnim skupom u dvorištu vukovarske bolnice nakon čega je kolona u kojoj su bili i Josipović, Kosor i druge delegacije položila vence i zapalila svijeće.
Nakon prolaska gradskim ulicama na Memorijalnom groblju su državne i druge delegacije položile vence i zapalile svijeće. Molitvu za poginule i nestale služio je đakovačko-osječki nadbiskup i predsjednik Hrvatske biskupske konferencije Marin Srakić, a misu na groblju kardinal Vinko Puljić.
Danas je predizborna kampanja zamrznuta jer političke stranke i kandidati na predstojećim izborima vukovarske događaje nisu koristili u predizborne svrhe.
Koloni sjećanja koja broji više od 30.000 učesnika priključili su se i brojni političari i kandidati za mjesta u Saboru na izborima 4. decembra, među njima i Zoran Milanović, ali niko nije davao nikakva izjave.
Hrvati službeno ističu da je bitka za Vukovar počela 25. avgusta, kao i da je u narednih 87 dana poginulo ili umrlo 1.624 ljudi, dok je 1.219 osoba ranjeno, a neslužbeno se govori o više od 3.000 poginulih ili ubijenih, najmanje 2.500 ranjenih, kao i više od 7.000 hrvatskih vojnika i civila odvedenih u logore u Srbiji.
Županijsko tužilaštvo u Vukovaru saopštilo je da se za ratne zločine u gradu sudilo u Vukovaru, Osijeku, Beogradu i Hagu. Do sada je na vukovarskom sudu procesuirano 65 osoba i pokrenuta još 62 predmeta protiv nepoznatih počinilaca. Hrvatsku sudovi osudili 24 osobe, od čega njih 17 u odsustvu.
Tim podacima nisu obuhvaćena suđenja za zločin na Ovčari, vođena na beogradskom sudu i haški proces protiv vukovarske trojke. Još se čeka početak postupka po optužnici protiv Veljka Kadijevića i vrha JNA proslijeđenoj osječkim pravosudnim organima, kao i šta će biti s prijavom protiv 19 oficira JNA na čelu s Kadijevićem zbog bombardovanja vukovarske bolnice.
Za hapšenja i likvidaciju preko 20 srpskih civila u ljeto 1991. prije početka borbi za grad niko nije odgovarao niti su podignute optužnice.
(Tanjug)
