Šef srpske diplomatije Vuk Jeremić poručio je u Briselu da Srbija ostaje posvećena reformama i rješavanju kosovskog problema bez obzira na evropske integracije. Raspravljalo se i o nacrtu rezolucije o Kosovu.
"Rješavanje kosovskog problema nas neće pomjeriti na putu ka članstvu u EU kao što nas ni završetak saradnje s Haškim tribunalom nikad nije pomjerio u tom pravcu. Mi to radimo zbog nas", naglasio je Jeremić.
On je prenio da je 9. decembar veoma važan datum za zapadni Balkan i da od odluke o kandidaturi zavisi kredibilitet zajedničkih napora EU i zemalja zapadnog Balkana.
Poslanike u Evropskom parlamentu su, pored Kosova, zanimale različite teme, uključujući odnose Srbije sa Rusijom, otvaranja arhiva tajne policije i Zakon o restituciji.
"Mi smo protiv podjele bilo koje države koja je članica UN, uključujući Srbiju", rekao je Jeremić, odgovarajući na pitanje da li se Beograd zalaže za podjelu Kosova i da li ima namjeru da prizna nezavisnost Južne Osetije i Abhazije
Evropske poslanike je takođe interesovalo mišljenje ministra Jeremića o zahtjevu nekih kosovskih Srba za dobijanje ruskog državljanstva.
"Srbi na sjeveru Kosova se osjećaju nezaštićeno", rekao je Jeremić, "a posebno je pitanje zašto je to tako."
Podršku Srbiji za kandidaturu za prijem u EU su u Evropskom parlamentu dali poslanik "Narodne partije" evropske desnice Elmar Brok, šef delegacije Evroparlamenta za odnose sa Zapadnim Balkanom Eduard Kukan, izvještač Evroparlamenta za Srbiju Jelko Kacin i još nekolicina.
Jeremić je nabrojao brojne uspjehe koje je Srbija posljednjih godina postigla na polju reformi i usklađivanja zakona sa zakonima EU i istakao da je Srbija jedina država u regionu kojoj su međunarodni revizori nedavno povećali kreditni rejting.
Nacrt rezolucije neprihvatljiv za Srbiju
Odbor za spoljnu politiku Evropskog parlamenta raspravljao je o nacrtu predloga rezolucije o Kosovu, u kome se odbacuje ideja o mogućnosti podjele Kosova, za sjever pokrajine predlaže primjena Ahtisarijevog plana, a Beograd poziva da ukine paralelne strukture, potvrdio je Tanjugu portparol austrijske poslanice Ulrike Lunaček, koja je i predlagač nacrta, Volfgang Mahrajh.
U prvom nacrtu predloga rezolucije o Kosovu ocjenjuje se da bi primjena Ahtisarijevog plana na sjeveru pokrajine Srbima dala široku autonomiju. Istovremeno se konstatuje da je do sada nezavisnost Kosova priznalo 87 država, uključujući i 22 zemlje članice EU, i poziva preostalih pet članice da to isto učine.
Podvlači se značaj dijaloga Beograda i Prištine i istovremeno pokazuje zabrinutost što dogovori do sada nisu primijenjeni od srpske strane, što je, kako se ističe, vodilo ka odluci kosovske vlade da primjeni recipročne mjere.
Na nacrt rezolucije o Kosovu reagovali su poslanici Skupštine Srbije, i gotovo svi su ga ocijenili potpuno neprihvatljivim.
Šefica poslaničke grupe "Za evropsku Srbiju" Nada Kolundžija rekla je da je sličnih inicijativa bilo i ranije i da su stavovi pojedinih država, kada je riječ o Kosovu, poznati.
Poslanik DSS Slobodan Samardžić kaže da Evropski parlament ne može da donosi obavezujuću rezoluciju za Srbiju i ističe da bi Srbija morala da preispita odluku da postane član Unije.
Šef poslaničkog kluba PUPS Momo Čolaković slaže se da takva rezolucija Evropskog parlamenta nije prihvatljiva za Srbiju, jer bi se njome, kako smatra, mijenjali odnosi na terenu.
šefa poslaničke grupe radikala Aleksandar Martinović ponovio je ranije iznijet stav stranke da EU radi na tome da Kosovo bude odvojeno od Srbije i da je nezavisnost Kosova ključni uslov za ulazak u EU.
Lider LDP Čedomir Jovanović smatra da je rezolucija poruka vlastima u Beogradu za vrijeme koje predstoji. "Nema više niko razumijevanja za slabosti našeg društva. Oni koji predlažu podjelu Kosova u tome prepoznaju spas za nacionalni poraz", ocijenio je Jovanović.
(agencije/MONDO)