Petorica Hrvata optuženi za zločine nad Srbima

Zagrebačko tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv petorice Hrvata zbog ratnog zločina počinjenog nad 34 zarobljenika od novembra 1991. do juna 1992. u logoru "Kerestinec" kod Zagreba.

Optužnica je poslije jednogodišnje istrage podignuta protiv bivšeg upravnika logora Kerestinec Stjepana Klarića (54), njegovog zamjenika Dražena Pavlovića (46), Gorana Štrukelja (44), Željka Živeca (43) i Viktora Ivančina (59), koji su tada bili stražari.

U Kerestinec, bivšu raketnu bazu JNA, dovođeni su zarobljeni pripadnici JNA, dobroboljačkih srpskih jedinica uglavnom s područja Siska, i civili, među kojima je bilo i žena.

Klarić se tereti da je dozvoljavao pomenutim optuženima i ostalim potčinjenim stražarima i drugim pripadnicima Hrvatske vojske da ratne zarobljenike fizički i psihički malteretiraju, kao i da je učestvovao u njihovom zlostavljanju, objavljeno je u saopštenju na internet stranici tužilaštva.

Svi okrivljeni se terete i da nisu preduzeli ništa da spriječe i kazne takva zlostavljanja u onim situacijama kad sami nisu učestvovali u njima, čime su prekršili propise međunarodnog ratnog prava.

Petorica optuženih se terete da su u navedenom periodu na razne načine zlostavljali ukupno 34 osobe čime su im nanijeli velike patnje i povrede tjelesnog integriteta i zdravlja.

Protiv optuženih koji se u zatvoru nalaze od novembra prošle godine, predloženo je produženje pritvora zbog težine počinjenog djela.

Klarić i ostali nakon hapšenja prije godinu dana a pred istražnim sudijom branili su se ćutanjem.

Neki od zaroljenika koji su prošli kroz Kerestinec govorili su o brutalnom batinanju zarobljenika, skoro svakodnevnim mučenjima i silovanjima.

Kerestinec je u Drugom svjetskom ratu, u vrijeme postojanja Nezavisne države Hrvatske, služio kao logor, prvo za Srbe i Jevreje koje su poslije prebacivani u Srbiju, u mjesta sjeverno od Save ili u logor smrti Jadovno kod Gospića, a onda za komuniste koji su u ljeto 1941. pokušali bjekstvo pri čemu su svi osim jednog pohvatani i pobijeni.

Kroz logor je do maja 1945. prošao veći broj ljudi, od kojih su mnogi pobijeni u okolnim šumama.

(Tanjug/MONDO)