Predsjednik DSS Vojislav Koštunica smatra da članstvo u EU "apsolutno nije u interesu Srbije", jer, uvjeren je, Brisel Beogradu "radi o glavi".
Umjesto članstva u EU, kako kaže, cilj Srbije trebalo bi da bude razvijena ekonomska saradnja sa državama Unije.
"U ovom trenutku trebalo bi promisliti šta je interes Srbije - da sve podredi kandidaturi za EU, ili da se sama razvija, da postoji, da opstane", ocijenio je Koštunica u intervjuu Tanjugu.
Prema njegovim riječima, sadašnja vlast u Srbiji spremna je sve da žrtvuje zarad kandidature, a Brisel ponajbolje zna da je kandidatura "kruna od papira" i "ne znači ništa, jer poslije toga mogu uslijediti pregovori, a ne moraju, može biti određen datum pregovora, a i ne mora".
"Možda neće biti EU. Pred našim očima postoji samo nešto što je krajnje neizvjesno u ovom trenutku, što nam radi o interesima i o glavi - to je Brisel, to je EU. A ne postoji nešto u čemu živimo. Živjeli smo vjekovima i treba da živimo, uvjeren sam, još vjekovima u jednoj zemlji koja se zove Srbija”, rekao je lider DSS.
Koštunica ističe i da je EU "u dubokoj krizi", prije svega kada je riječ o poštovanju nekih elementarnih demokratskih procedura: "U Evropskom savjetu u ovom trenutku odlučuje samo jedna država - Njemačka. To je prvi problem Brisela. Drugi problem je ova ekonomska kriza i činjenica da je sada Brisel počeo da se raslojava na nekoliko razreda."
Po Koštuničinom mišljenju, pod pokroviteljstvom EU u Briselu se vode pregovori koji su "sve, sem pregovori".
Ti pregovori su ograničenog karaktera, pošto se ne mogu voditi o statusu, nego se vode o tehničkim pitanjima, a ta tehnička pitanja, u zbiru, kao što pokazuju dosadašnji pregovori, treba da dovedu do nezavisnog Kosova, tvrdi lider D S S.
On smatra da se ne može o sudbini zemlje odlučivati kroz takve pregovore koji se vode u Briselu, "gdje imate neke dogovorene zaključke, neke na papiru, neke dogovorene na riječ i uz garancije posrednika (Roberta) Kupera".
O pitanju 15 posto teritorije Srbije, njenog identiteta, kulture, i, najzad, materijalnog bogatstva koje se nalazi na Kosovu mora najprije da raspravlja skupština, bez obzira na ishod, naveo je.
To se, po Koštuničinoj ocjeni, izbjegava jer u ovom trenutku postoji "nekoliko stranaka, doduše bez nekog pretjeranog uticaja, koje se otvoreno zalažu za nezavisnost Kosova, a vladajuća većina na tome radi, samo ne smije da kaže javno, a i unutar nje same ima previranja, pa stoga izbjegava Skupštinu".
Koštunica je ocijenio da je danas mnogo teže razriješiti tu situaciju nego prije "neodgovornog potpisivanja" Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa EU, aprila 2008, a pogotovo poslije onog što zove "prelomnom tačkom", a to je rezolucija u Generalnoj skupštini UN, septembra 2010, kojom je definisano da nisu UN posrednik u pregovorima Beograda i Prištine, već EU.
"Vidimo kako smo polako, od 2008. godine, izašli iz nečeg što je bilo područje sigurnosti za Srbiju, a to je Savjet bezbjednosti UN, gdje postoji mogućnost veta i jedna zemlja, Rusija, koja je pokazala spremnost da taj veto uloži. Tako smo došli tamo gdje nam se bukvalno radi o glavi. I, politički, kada je riječ o do kraja zaokruživanju nezavisne države Kosova od strane Brisela", naveo je.
Za njega je neprihvatljiva i ideja o podjeli Kosova, koju vidi kao "pokušaj da se kapitulanstvo u politici prikrije nekom idejom da se nešto može sačuvati, da se nešto može spasiti": "Naš spas je jedino u poštovanju prava. Nepriznavanje nezavisnosti Kosova, ko god da ga otme… Cijela stvar je u tome da mi kažemo i dokažemo da je to naše. Onda imamo nešto što ima elemente zamrznutog ili neriješenog konflikta i ostavimo budućnosti, nekim drugim naraštajima, da se tim pitanjima bave."
Kad je riječ o skorim izborima, Koštunica kaže da će DSS izaći pred birače sa izbornom platformom kada izbori budu raspisani, a da će o eventualnoj saradnji sa drugim strankama razmišljati kad ishod izbora bude poznat - zbog iskustva sa izbora 2008.
Koštunica kaže da podrška DSS-u raste: "Trend podrške politici D S S-a raste, zato što nam je vrijeme dalo za pravo. Sve od 2008. do danas, i taj odnos prema EU, neophodnost da na prvom mjestu bude razvoj Srbije, a ne jedan papir na kome piše kandidatura, koji zapravo ne znači ništa, to nam je dalo za pravo. Ako uzmete u obzir kakvo je raspoloženje u Srbiji u odnosu na EU, onda možete očekivati da će ta podrška u javnosti DSS-u rasti."
(Tanjug)
