Titovi nasljednici na sudu

Arhiv Srbije i Crne Gore dostavio je Prvom osnovnom sudu spisak od 379 strana sa popisom pokretnih stvari koje su pripradale nekadašnjem jugoslovenskom predsjedniku Josipu Brozu Titu, saopšteno je na današnjem ročištu u nastavku ostavinske rasprave o njegovoj zaostavštini.

Pored ovog spiska, čije će fotokopiranje svakog od šest Brozovih nasljednika, koštati 7.580 dinara, odnosno 20 dinara po strani, potrebno je pribaviti spiskove sa popisom još niza pokretnosti, navela je sudija Vesna Milojević.

Sud će do sljedećeg ročišta koje je zakazano za 17. februar 2012. pokušati da od Istorijskog muzeja Jugoslavije, na zahtjev punomoćnika Jovanke Broz, pribavi spiskove poklona koje su dobijali Broz i njegova supruga, popise nakita, više od šest hiljada knjiga, kao i negative i slajdove.

Takođe će pokušati da pribavi 2.225 albuma, kao i registre sa fotografijama od 1948-66 i 1967 - 79. godine.

Nasljednici dugogodišnjeg vladara bivše SFRJ su supruga Jovanka, sin Miša i unuci Josip (Joška), Zlatica, Svetlana i Edvard Broz. Jovanka Broz je tražila da se izuzmu njene lične stvari.

Na današnje ročište došlo je četvoro Brozovih nasljednika, dok je u ime njegove udovice Jovanke došao punomoćnik. U sud nije došao ni Edvard Broz za kojim je raspisana je potjernica prije tri godine, jer je pobjegao u Hrvatsku.

On je u Okružnom sudu u Beogradu osuđen na dvije godine zatvora zbog izazivanja saobraćajne nesreće u pijanom stanju, u kojoj je nastradao jedan njegov prijatelj.

Brozov unuk i imenjak poznatiji kao Joška Broz rekao je novinarima ispred suda da nasljednici nekadašnjeg predsjednika Jugoslavije ne žele da kroz ostavinski postupak ostvare ekonomsku dobit, već da samo žele ono što im pripada.

Odgovarajući na pitanje zašto se ostavinski postupak ponovo otvara poslije više od dvije decenije Joška Broz je rekao da je "ovo farsa vlasti jer možda želi da zavadi porodice".

"Mi ne znamo šta sve ima, jer je mnogo toga rasprodato. Mi ovo ne bismo radili kada bi država čuvala ono što je on (Josip Broz) ostavio narodu. Porodica želi samo ono što joj sljeduje, ne zbog ekonomskog aspekta već da bi sve to bilo na jednom mjestu predstavljeno narodu", rekao je Brozov unuk.

On je napomenuo da mu je advokat rekao da cijela imovina ne vrijedi više od 20 do 30 hilajada evra i dodao da su prilikom svake izložbe neke od Brozovih stvari nestajale.

Brozovi nasljednici nisu u kontaktu sa Jovankom Broz od Titove smrti, rekao je Joška Broz.

Ostavinska rasprava između Titovih nasljednika započela je, na zahtjev njegovog pokojnog sina Žarka, 14. decembra 1983. godine.

Nekadašnji Četvrti opštinski sud donio je rješenje o podjeli imovine 1989. godine. Međutim, Brozova udovica je osporavala to rješenje, a Ustavni sud je 2000. godine proglasio neustavnim Zakon o upravljanju stvarima u društvenoj svojini koje su imovina Josipa Broza. Tada je otvoren novi proces, u kome je iznova trebalo utvrditi šta su lične stvari nekadašnjeg predsjednika SFRJ.

Jovanka Broz je do sada podnijela nekoliko podnesaka sudu sa spiskom svoje lične imovine, među kojima se, osim mnoštva bisera i drugog nakita, nalaze skulpture, slike, vaze, tepisi, knjige, pet automobila iz garaže Bijelog dvora i dva vozila iz garaže na Brionima ("rols-rojs", bijeli "kadilak", "linkoln"...).

Ona tvrdi da je najveći broj stvari iz rezidencije u Užičkoj 15 bio njen i Titov, stečen u bračnoj zajednici, kao i da je nakit i poklone dobila na vjenčanju od kumova i prijatelja, a ne kao žena predsjednika.

Za veći dio nakita tvrdi da ga je dobila od supruga, kao i da ga je sama kupovala.

Na spiskovima sa Titovom zaostavštinom, koja će se dijeliti, nalaze se namještaj u duborezu, filatelistička kolekcija, kovani novac, zlatnici, austrougarski dukati, ukrasne igle sa brilijantima, rubinima i drugim dragim kamenjem, posuđe od porcelana i keramike, zlatni opiljci, tabakere, vrijedni satovi...

Iza Tita je ostao i čuveni orden Suvorova, milionske vrijednosti, koji imaju samo Staljin i Žukov. Tu je i kamen sa Mjeseca, poklon američkih astronauta.

(Tanjug)