Kiro Gligorov, dugogodišnji funkcioner SFRJ i prvi predsjednik nezavisne Republike Makedonije, sahranjen je danas u Skoplju.
Po posljednjoj želji Gligorova, sahrana na gradskoim groblju Butel je obavljena u prisustvu porodice, bez visokih državnih i vojnih počasti.
Sahranjen je u Aliji Velikana u grobnici gdje je 2009. sahranjena njegova supruga Nada Gligorova.
Vlada je juče ponudila da Gligorov bude sahranjen u pratnji gardista i da budu ispaljeni počasni plotuni, ali porodica je insistirala da se ispuni želja Gligorova i da sahrana bude skromna, kako je on i živio.
Prije sahrane je održana komemoracija u Skupštini Makedonije i u Socijaldemokratskom savezu Makedonije čiju člansku knjižicu broj jedan je imao Gligorov.
Predsjednik Republike Makedonije Đorđe Ivanov je na komemorativnoj sjednici održanoj u Sobranju
pozvao građane da budu ponosni na danas sahranjenog presednika Kiru Gligorova onako kako su ponosni na svoje druge istorijske velikane.
U govoru na komemoraciji, Ivanov je izrazio saucešče porodici Gligorova i građanima.
"Zajednička država se raspadala - negdje kravavo, a kod nas, u Makedoniji, proces sticanja nezavisnosti se odvijao mirno. Zasluga za to je Kire Gligorova koji je bio netipičan lider. On je u vrijeme kada je Makedonija bila blokirana i ignorisana, strpljivo i pažljivo probijao put ka međunarodnom priznavanju zemje", istakao je Ivanov.
Zastave su spuštene na pola koplja, jer je danas u Makedoniji dan žalosti. U spomen i u znak poštovanja prvog predsjednika nezavisne Makedonije, građani se upisuju u knjige žalosti otvorene kod presedničke Vile "Vodno" i u Socijaldemokratskom savezu Makedonije.
Sutra i u četvrtak knjige žalosti će biti otvorene i u Narodnim kancelarijama Predsjednika Makedonije u Skoplju i Tetovu.
Imao je 94 godine kada je umro u nedjelju uveče, prirodnom smrću.
Bio je jedan od vodećih makedonskih političara u vrijeme socijalističke Jugoslavije, ali i nakon njenog raspada i osamostaljenja Makedonije.
Na početku raspada Jugoslavije, pozvao je makedonske vojnike da se povuku iz Jugoslovenske narodne armije (JNA), a potom sa generalom JNA Blagojem Adžićem dogovorio mirno povlačenje jedinica iz Makedonije.
Tako je od 1991. godine Makedoniju mirnim putem - referendumom, doveo do samostalnosti. U dva predsjednička mandata Gligorov je promovisao politiku ekvdistance prema svim susjedima- Srbiji, Grčkoj, Bugarskoj i Albaniji.
U vrijeme njegovog mandata dogodili su se najvažniji događaju u makedonskoj savremenoj istoriji, od proglašavnje nezavisnosti 8. septembra 1991. godine, preko donošenja Ustava nešto kasnije, do prijema Makeodnije u UN.
Na funkciji predsjednika Makedonije nalazio se do 1999, a oktobra 1995. godine preživio i atentat u centru Skoplja, čiji počinioci do danas nisu otkriveni.
Gligorov je rođen 3. maja 1917. godine u Štipu. Gimnaziju je završio u Skoplju, a 1939. Pravni fakultet na Univerzitetu u Beogradu.
Bio je učesnik partizanskog pokreta od 1941. godine i poslije rata obavljao niz najviših državnih i partijskih funkcija u Jugoslaviji.
(agencije/MONDO)
