Crna Gora je na dobrom putu da poslije Hrvatske postane nova članica EU, iako unutar Unije ima otpora, ocjenjuju poslanici Evropskog parlamenta.
U dvodnevnoj raspravi poslanika Evropskog parlamenta o naporima koje vlasti u Podgorici čine za napredak u sektorima ključnim za pregovore o prijemu u EU, u Spoljnopolitičkom odboru (SPO), rečeno je da je Crna Gora, iako su još uvijek veoma rašireni korupcija i organizovani kriminal, učinila važne korake ka uspostavljanju nezavisnog i delotvornog pravosuđa i počela pregovore o članstvu s EU o bitnim poglavljima vladavine prava.
Evroposlanici su razgovarali i sa šefom diplomatije Makedonije Nikolom Poposkim i zaključeno je da vlasti u Skoplju treba da iskoriste ponudu Atine da se riješi spor oko imena Makedonije, jer bez toga vlada u Skoplju nema izgleda da počne pregovore o prijemu u EU.
U raspravi je ukazano na to da je Evropska komisija u godišnjem izvještaju ocjenila da je Makedonija spremna da počne pregovore, mada je ukazano i na to da između Makedonije i druge članice EU, Bugarske, postoje ozbiljne razmirice oko položaja Makedonaca s bugarskim državljanstvom, koje dodatno koče napredak Skoplja u integraciji u Uniju.
Od Poposkog je zatraženo da kaže šta će vlasti u Skoplju učiniti da spriječe "lažne azilante" da dolaze u EU, a on je uzvratio da su mjere u toku, posebno za Rome koji najviše zloupotrebljavaju viznu liberalizaciju, mada je naglasio da zemlje EU moraju promijeniti svoje propise koje "lažni azilanti" koriste.
Kad je riječ o Crnoj Gori, razmotrena je rezolucija koju bi EP trebalo da usvoji na plenarnom zasjedanju i izvještač Čarls Tanok je istakao da je "Crna Gora mala zemlja na pravom putu".
Tanok je pozvao vlasti u Podgorici da posebnu pažnju posvete ustavnim promjenama koje će pospješiti reformu pravosuđa, uz napore za povećanje efikasnosti državne uprave.
On je primjetio da je "Crna Gora mala zemlja, svako svakog poznaje", te može biti pokušaja uticanja na sudije, ali je podvukao da vlasti u Podgorici veoma prilježno rade na učvršćenju nezavisnosti sudstva.
U raspravi je zatraženo da Podgorica ostvari opipljive rezultate u jačanju vladavine prava, i da hapsi i sudi za "visoku korupciju".
Više evroposlanika je ukazalo na nužnost da Crna Gora riješi sva otvorena bilateralna pitanja sa susjedima jer bez toga nema članstva u EU.
U prijedlogu rezolucije EP o napretku Crne Gore se pozdravlja dekriminalizacija klevete u novinarstvu, a od vlasti se traži da istraže i izvedu pred sud vinovnike napada na novinare i da spriječi prijetnje slobodi štampe.
Ističe se uspjeh Crne Gore u održavanju makroekonomske i finansijske stabilnosti, a daje se podrška Vladi da nastavi šprovođenje strukturnih reformi kako bi se povećala fleksibilnost tržišta rada i konkurentnost privrede.
Znatnu zabrinutost izazivaju razmjere "sive ekonomije" koju Crna Gora, kako se kaže, mora suzbiti da bi se privukle investicije i podstakao razvoj preduzetnisva.
(Beta)
