Dvojezično pismo bi mogli dobiti svi službeni natpisi na javnim institucijama u gradovim gdje žive Srbi.
Hrvatska bi u ovoj godini mogla da uvede ćirilicu u službenu upotrebu u Vukovaru, ali i na području još najmanje 20 opština gdje Srbi, prema najnovijem popisu, čine 30 odsto stanovnika, s obzirom da je to pravo utemeljeno u Ustavu i zakonu o pravima nacionalnih manjina.
Dvojezično pismo tako bi mogli dobiti svi službeni natpisi na javnim institucijama, policiji, pošti, kao i nazivi ulica i trgova u Vukovaru, kao i u Vojniću, Vrginmostu, Plaškom, Udbini, Korenici, Gračacu, Negoslavcima i još desetak mjesta u istočnoj Slavoniji, na Baniji, u Lici i Dalmaciji.
Hrvatski "Jutarnji list" došao je do tog zaključka tumačeći izjavu ministra uprave Arsena Bauka, koji je rekao da je tu zakonsku odredbu neophodno ispoštovati.
"U ovoj se zemlji zakoni moraju provoditi i vjerujem da će tako biti i u gradu Vukovaru. Zakon o upotrebi jezika i pisma je jasan i želim iskazati spremnost Vlade da on bude sproveden", kategoričan je Bauk.
On je istakao da uvođenje službene dvojezičnosti u gradu Vukovaru, ne predstavlja pitanje koje bi trebalo biti predmet rasprave, već bi mu se trebalo pristupiti direktnom primjenom zakona.
Predsjednik Srpskog narodnog vijeća Milorad Pupovac očekuje uvođenje natpisa na latinici i ćirilici, ali je istakao da taj postupak treba odraditi sa što manje emocija i politizacije.
U hrvatskom Ministarstvu uprave objašnjavaju da Srbi ostvaruju pravo na ravnopravnu službenu upotrebu srpskog jezika i ćiriličnog pisma na području grada Vukovara po sili zakona, jer, prema rezultatima popisa stanovništva iz 2011. godine, čine 34,87 odsto ili više od jedne trećine stanovnika tog grada.
Prema Ustavu Hrvatske, član 12, u toj zemlji u službenoj upotrebi je hrvatski jezik i latinično pismo, ali se u pojedinim lokalnim jedinicama u službenu upotrebu može uvesti i drugi jezik te ćirilično ili neko drugo pismo prema uslovima propisanim zakonom. Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina propisuje da se ravnopravna službena upotreba jezika i pisma kojim se služe pripadnici nacionalne manjine ostvaruje na području jedinice lokalne samouprave u kojoj oni čine najmanje trećinu stanovnika.
(Srna)