Hrvatska: Prva presuda za Ljubljansku banku

Odšteta po prvoj presudi iznosi samo 254 evra, ali veoma važna jer otvara novu stranicu u pravnoj praksi, otkriva zagrebački dnevnik "Jutarnji list".

List podsjeća da je podnijeto više od 30 tužbi i da su LB i NLB tvrdile su da bi dug trebalo da vrati Narodna banka Jugoslavije u sklopu programa sukcesije, ali je sudija Opštinskog suda u Zagrebu Iva Žutelija Krešić zaključila da Nova ljubljanska banka mora da vrati dug "solidarno" sa starom Ljubljanskom bankom (čija je nasljednica) i to sa kamatama.

"Iznos je malen, a presuda nepravosnažna, no mogla bi otvoriti novu stranicu u hrvatskoj pravnoj praksi, nakon što su sudovi godinama hrvatske tužbe protiv LB i NLB odbijali uopšte da prihvate u proceduru...", navodi dnevnik.

Hrvatski stručnjak i pregovarač za pitanje Ljubljanske banke, spora čijim rješenjem Slovenija uslovljava ratifikaciju hrvatskog pristupnog ugovora s Evropskom unijom, Zdravko Rogić, kaže da je Slovencima govorio da je bolje da pronađu rješenje kako bi se "talas sudskih presuda spriječio".

"Ja sam Slovencima govorio: nemojte da naši sudovi na temelju presude Vrhovnog suda počnu da donose presude protiv Ljubljanske banke, jer tada će tu biti i kamata i presuda će na snagu stupiti odmah. Bolje je da pronađemo rješenje kako bismo taj val sudskih presuda spriječili", kaže Rogić.

Naime, tužbe protiv slovenačkih banaka godinama su padale na tehničkih pitanjima. Riječ je o tužbama za tzv. prenesenu štednju, onu koju su hrvatske štediše prenijele na hrvatske banke, pa im je ona isplaćena iz hrvatskog budžeta.

Slovenački premejer Janez Janša je juče, podsjeća "Jutarnji list" rekao da je ulazak Hrvatske u Evropsku uniju, odnosno potreba pravovremene ratifikacije hrvatskog pristupnog ugovora s EU, jedan od razloga zašto ne želi da da ostavku.

Vlast u Sloveniji i dalje traži da Hrvatska povuče punomoć za tužbe protiv Ljubljanske banke i tek onda će ratifikovati ugovor Hrvatske i EU, dok hrvatske vlasti kažu da će povući punomoć tek kad se pronađe rješenje za Ljubljansku banku.

Rogić navodi da bi pristanak na slovenački zahtijev (da se tužbe povuku i prije dogovora) "praktično značilo da Hrvatska tih 278,8 miliona evra poklanja Sloveniji", a da bi u tom slučaju nastupila zastarjelost i Hrvatska te tužbe više ne bi mogla da obnovi.

"Za Hrvatsku je stoga vitalno da se postupak ne prekine, jer kad toga ne bi bilo dug se ne bi mogao 'utjerati" osim dobrovoljnim pristankom Slovenije, a vidimo da oni na to ne žele da pristanu", objasnio je Rogić koji za slovenački argument da se "ne može istovremeno pregovarati i tužiti" kaže da to nije istina i podsjeća da tužbe postoje od 1995, a da je u međuvremenu bilo "puno pregovora".

(Tanjug)