Glavaš pobjegao u Hercegovinu?

Glavaš, koji je na Županijskom sudu u Zagrebu nepravosnažno osuđen na deset godina zatvora zbog ratnog zločina nad srpskim civilima u Osijeku 1991. godine, nalazi se na nepoznatoj adresi i poručuje da neće dozvoliti da "po treći put bude uhapšen".

Kako saznaje "Večernji list" iz pouzdanih izvora on se krije u Bosni i Hercegovini.

Prema izvorima iz BiH, Ivan Drmić, bivši saborski zastupnik HDSSB-a, Glavaša je dovezao u svoje selo Grabovicu kraj Tomislavgrada.

Izvor blizak policiji Zapadnohercegovačke županije tvrdi da je Glavaš izvadio državljanstvo BiH sa adresom u opštini Ljubuški.

Glavašev dolazak u policiji nije registrovan. Doznaje se da bi on najvjerovatnije mogao biti kod bratanca jer su njegovi iz toga kraja iako je Glavaš rođen u Osijeku.

Dio elektronskih medija, među kojima i internet portal "Index.hr", poslepodne su objavili kako je Glavaš, prema izjavi njegovih stranačkih kolega iz Hrvatskog demokratskog saveza Slavonije i Baranje (HDSSB), "sklonjen na sigurno", kao i da on nema namjeru da se preda vlastima.

"Indeks" navodi i da je u Komandi policije dobio sličnu izjavu od neimenovanog izvora, koji je rekao kako policija ne sme da zaustavi niti uhapsi Glavaša sve dok ne dobije službeni nalog za hapšenje, a on se može potpisati tek ako MIP odobri njegovo pritvaranje.

Isti portal prenosi i kako je sin Branimira Glavaša, Filip Glavaš ispred sudnice na Županijskom sudu novinarima podijelio DVD na kojemu Glavaš u video poruci optužuje premijera Ivu Sanadera i HDZ za namjerno uništavanje njegovog HDSSB.

"Hapšen sam po Sanaderovom nalogu bez razloga dva puta. Treći mu put to zadovoljstvo neću priuštiti. Jer progonjen sam, optužen bez argumenata, suđen i presuđen kao u Kafkinom procesu", tvrdi Glavaš na video snimku.

Premijera Sanadera je nazvao monstrumom, a proces protiv njega farsom, dodajući da su mu Sanaderovi bliski saradnici rekli da se premijer sa sudijom Horvatovićem dogovorio da on (Glavaš) bude osuđen bez dokaza.

Sudija Željko Horvatović je nakon izricanja presude najavio da će od Sabora, koji je u januaru prosle godine Glavašu vratio poslanički imunitet, tražiti ponovno skidanje imuniteta kako bi osuđenik mogao biti pritvoren do pravosnažnosti presude.

Prema važećem zakonu, osuđenik kojem je presuđena kazna veća od pet godina zatvora odmah mora biti pritvoren do pravosnažnosti presude, no kako Glavaša štiti poslanički imunitet, njegovo pritvaranje mora da odobri Mandatno-imunitetna komisija (MIP) Sabora.

Nakon što MIP odobri njegovo pritvaranje, njenu odluku treba da potvrdi parlament, a potpredsednik MIP-a je u Saboru izjavio kako je od predsjednika Komisije, Damira Sesvečana zatražio da sazove sednicu čim stigne sudski zahtjev za Glavaševim pritvaranjem.

Glavaš je osuđen na deset godina zatvora zbog odgovornosti za hapšenja, maltretiranja i likvidacije više civila srpske nacionalnosti u Osijeku 1991. godine.

Drugooptuženi Ivica Krnjak osuđen je na osam godina, Gordana Getoš Magdić na sedam, a ostaloj trojici optuženih Dinu Kontiću, Tihomiru Valentiću i Zdravku Dragiću presuđeno je po pet godina zatvora.

Sudija Županijskog suda u Zagrebu Željko Horvatović, koji je nakon izricanja presude najavio zahtev za ponovno ukidanje mandata Glavašu, demantovao je neke tvrdnje da je Glavaš osuđen u politički motivisanom procesu.

Horvatović je rekao da bi u tom slučaju postupak trajao samo nekoliko mjeseci i da se pravosudni organi ne bi mučili oko izvođenja tolikog broja dokaza.

U objašnjenju presude Horvatović je rekao da je svjedočenje ključnog svjedoka Krunoslava Fhira bilo presuđujuće za presudu Glavašu u slučaju "garaža" u kome se Glavaš tereti da je kao šef osječkog Sekretarijata za narodnu obranu odgovoran za zlostavljanje i ubistvo dvojice srpskih civila Čedomira Vučkovića i Đorđa Petrovića.

Kao ključni dokaz u slučaju "selotejp", u kome mu se sudilo za likvidacije Srba na obali Drave, sudija je označio izjave optuženih Gordane Getoš Magdić i Zdravka Dragića, koje su oni dali u osječkoj policiji i tokom istrage.

Iako su oboje naknadno tvrdili da je policija te izjave izvukla ucjenama i prijetnjama, sud je njihove izjave ipak ocijenio kao zakonite, a u njima se tvrdilo da je Getoš Magdić prenosila naredbe o likvidacima određenih osoba koje su joj usmeno ili na papirićima davali Glavaš ili Krnjak.

Sve žrtve, osim preživjelog svjedoka Radoslava Ratkovića, nađene su u rijeci Dravi, sve su ubijene metkom u glavu sa zavezanim rukama i selotejp trakom zalepljenom preko usta.

Drugooptuženi Ivica Krnjak osuđen je na osam godina zatvora, Gordana Getoš Magdić na sedam, a ostala trojica optuženih Dino Kontić, Tihomir Valentić i Zdravko Dragić, osuđeni su na po pet godina.

Branimir Glavaš i šestorica kooptuženih optuženi su za hapšenja, maltretiranja i likvidacije više civila srpske nacionalnosti u Osijeku početkom 90-ih godina.

Glavaš je u to vreme bio na čelu Sekretarijata za narodnu obranu, a sva šestorica kooptuženih bili su pripadnici SUS-a. U optužnici Državnog tužilaštva navodi se da su članovi te jednice po naredbi prvooptuženog Glavaša izvršavali spomenute likvidacije.

Na samom početku suđenja, prije 19 mjeseci, vodila su se dva paralelna sudska spora, u javnosti poznata kao slučajevi "selotejp" i "garaža", koji su nakon nekoliko meseci spojeni u jedan, a u oktobru prošle godine suđenje je krenulo ispočetka zbog proceduralnih razloga.

U slučaju "garaža", Glavaš je optužen da je kao šef Sekretarijata za narodnu obranu naredio hapšenje, mučenje i likvidaciju nekoliko civila srpske nacionalnosti i ubistvo Čedomira Vučkovića i Đorđa Petrovića, koji su likvidirani u garaži u neposrednoj blizini Sekretarijata.

U drugom procesu, nazvanom "selotejp", Glavaš i ostala petorica optuženih teretili su se da su po Glavaševoj naredbi po Osijeku hapsili civile srpske nacionalnosti, odvodili ih na obalu rijeke Drave i tamo ih likvidirali i bacali u rijeku. Svi leševi pronađeni su zavezanih ruku i sa selotejp trakom zalijepljenom preko usta.

(agencije/MONDO)