U nastavku glavne rasprave o međusobnim tužbama Hrvatske i Srbije za genocid tokom rata 1991-95, Hrvatska se pozvala na dokument JNA.
Na taj dokument se pozvala kao na dokaz da su srpske paravojske počiline genocidne zločine na hrvatskoj teritoriji.
Zastupnik Hrvatske Filip Sends citirao je depešu obavještajne službe JNA iz oktobra 1991. da je paravojna formacija Željka Ražnatovića-Arkana "počinila nekontrolisane akte genocida i druge zločine" u okolini Vukovara.
To je, po Sendsu, dokaz da su vlasti SR Jugoslavije tada bile svjesne "ozbiljnog rizika da će u Hrvatskoj biti počinjen genocid", ali nisu ništa učinile da to spriječe.
Sends je naznačio da "nema dileme" da su paravojske, uključujući i dobrovoljce Vojislava Šešelja, koje su zločinima u Hrvatskoj "uništile čitave zajednice" nesrba "s lanca pustile vlasti Srbije", tvrdeći da se iz toga može zaključiti da su dijelile i njihovu "genocidnu namjeru".
Osvrćući se na teorijsku osnovu genocida, predstavnik Hrvatske podvukao je da, nasuprot tumačenju Srbije, nije neophodno da bude uništena čitava etnička grupa, već da se zločinima onemogući njeno funkcionisanje na određenom, makar vrlo ograničenom prostoru, čak i u jednom selu.
Sends je naglasio da i premještanje stanovništva može biti oblik genocida, ukoliko je počinjeno uz "genocidnu namjeru" za makar i djelimično uništenje te grupe.
Podsjetio je i na izdvojena mišljenja dvojice sudija iz presude najvišeg suda UN u sporu BiH-Srbija da su vlasti SRJ bile "saučesnik" u genocidu u Srebrenici, a ne samo da genocid nisu spriječile, kako je 2008. odlučila većina sudija.
Sends je tvrdio da postoji dovoljno dokaza za to saučesništvo i u genocidnim aktima tokom rata u Hrvatskoj, zato što je "Srbija znala za genocidnu namjeru paravojski".
Uzvraćajući na argument srpske delegacije da pred Haškim tribunalom nijedan pojedinac nije ni optužen, ni osuđen za genocidna djela, predstavnik Hrvatske Kir Starmer ocijenio je da to nije prepreka za utvrđivanje odgovornosti države za genocid.
Po Starmeru, genocidna namjera države može se izvesti iz zločina koji su u Hrvatskoj počinjeni, a koje je Haški tribunal utvrdio u presudama Miletu Mrkšiću, Milanu Martiću i Milanu Babiću.
Hrvatska delegacija nastavlja iznošenje argumenata u prilog svojoj tužbi. Danas popodne, sud će saslušati iskaze prvih svjedoka Hrvatske, koja će do kraja ove nedjelje dokazivati navode svoje tužbe.
Od 10. marta, zastupnici Srbije će uzvratiti izlaganjima o hrvatskoj tužbi, ali i kontra-tužbi koju je zvanični Beograd podnio protiv Zagreba.
Druga runda razmjene argumenata biće, uz pauze, održana od 20. marta do 1. aprila.
Hrvatska je tužbu zbog navodnog genocida protiv tadašnje SRJ podnijela u julu 1999, a Srbija je kontratužbu sudu dostavila u januaru 2010.
Međunarodni sud pravde se u novembru 2008. oglasio nadležnim za užbu Hrvatske protiv Srbije, poslije rasprave u kojoj je srpski pravni tim tu nadležnost osporavao.
U tužbi protiv Srbije, Hrvatska tvrdi da je zvanični Beograd odgovoran za "etničko čišćenje" hrvatskih građana kao "oblik genocida" zato što je "direktno kontrolisao aktivnosti svojih
oružanih snaga, obavještajnih agenata i raznih paravojnih odreda koji su počinili zločine na teritoriji Hrvatske, u regionu Knina, istočne i zapadne Slavonije i Dalmacije".
Zvanični Zagreb je tužbom zatražio da Međunarodni sud pravde proglasi Srbiju krivom za kršenje Konvencije o genocidu i naloži joj da kazni sve počinioce i Hrvatskoj vrati kulturna dobra i plati joj ratnu štetu u iznosu koji bi utvrdio sud.
U kontratužbi, Srbija tvrdi da su hrvatske vlasti počinile genocid tokom operacije Oluja, u namjeri da potpuno ili djelimično unište krajiške Srbe kao etničku grupu.
Genocid je, kako se navodi u kontratužbi Srbije, počinjen ubistvima i nanošenjem ozbiljnih fizičkih i psihičkih povreda pripadnicima srpske zajednice, te hotimičnim stavljanjem Srba kao nacionalne grupe u situaciju smišljenu na njeno djelimično fizičko uništenje.
Alternativno, Srbija je od suda zatražila da Hrvatsku proglasi odgovornom za zavjeru za počinjenje genocida ili za to što je propustila i propušta da genocid spriječi i kazni.
Hrvatskim vlastima bi sud, prema tužbi Srbije, zbog toga trebalo da naloži da, u skladu sa svojom međunarodnom obavezom, kazni genocid počinjen na njenoj teritoriji pre, za vrijeme i poslije operacije Oluja.
Srbija kontratužbom traži i da Hrvatska "plati puno obeštećenje" Srbima iz Kninske krajine za "sve gubitke i štete nanijete izazvane delima genocida", kao i da "uspostavi neophodne pravne uslove i bezbjednu okolinu za siguran i slobodan povratak" članova srpske zajednice u njihove domove u Hrvatskoj i za normalan život uz poštovanje svih nacionalnih i ljudskih prava.
Vlasti u Beogradu tužbom traže i da Hrvatska iz zakona o državnim praznicima ukloni "Dan pobjede i domovinske zahvalnosti" i "Dan hrvatskih branitelja", koji se slave 5. avgusta, "na dan trijumfa genocidne operacije Oluja".
Miljenić: Cilj je da pokažemo šta se stvarno dogodilo
Ministar pravde Hrvatske Orsat Miljenić poručio je, poslije iznošenja prvih dokaza pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu, da Hrvatska sudu želi da prikaže određenu argumentaciju i da mu prepusti odluku da li je to bio genocid koji je počinila Srbija ili ne". Hrvatska se, prema njegovim riječima, drži konkretnog vremenskog razdoblja u kojem su se dogodili zločini kakvi se ne pamte u Evropi od Drugog svjetskog rata, prenijela je Hina.
Sonja Biserko svjedočila kao vještak Hrvatske
Predsjednica beogradskog Helsinškog odbora za zaštitu ljudskih prava Sonja Biserko svjedočila je danas o političkoj i istorijskoj pozadini raspada SFR Jugoslavije. Najviši sud UN zabranio je izvještačima da sadržaj iskaza svjedoka u ovom postupku objave do kraja rasprave, 1. aprila. Izjava Sonje Biserko u spis je uvedena u pisanom obliku, a u sudnici Palate mira unakrsno ju je ispitivao zastupnik Srbije, advokat Novak Lukić. Biserko je zatim odgovorila na nekoliko pitanja hrvatskog predstavnika Kira Starmera (Kier). U ranijim javnim istupima i pisanim radovima, Biserko je za raspad Jugoslavije više puta okrivila rukovodstvo Srbije koje je predvodio Slobodan Milošević i njegovu politiku ujedinjavanja svih Srba u jednu državu.
(MONDO, Foto: Beta/AP,Jiri Buller)
