Više stotina građana iz svih krajeva bivše Jugoslavije odalo je i danas, počast Josipu Brozu Titu, posjetom Kući cvijeća.
Oni su odali poštu i Titovoj udovici Jovanki, koja je preminula prošle godine.
Zlatica Broz došla je u Kuću cvijeća da oda počast dedi, ali, kako je navela u izjavi Tanjugu, i čovjeku, koji je obilježio 20 vijek, ne samo po njenom mišljenju, već, ističe, i prema ocjeni stručnjaka, istoričara i državnika, koji su bili njegovi prijatelji.
"Tito je ličnost koja zaslužuje ovakvu pažnju, ne samo ovdje nego i u cijelom svijetu, a odnos prema njemu u mnogim zemljama se ni danas nije promijenio", kaže ona.
Zlatica dodaje da dedu pamti po ljubavi, toplini, neposrednosti, ali i kao osobu koja je sve u svojoj porodici svojim primjerom učio radu i odnosu sa drugima.
Prema njenim riječima, Tito je dio istorije ovog naroda i bilo bi sramota to zaboraviti, jer su građani, kaže, "tolike godine živjeli u jednom pristojnom društvu i nekim normalnijim odnosima".
Cvijeće na Titov grob je među prvima položio Beograđanin Vladimir Savić, koji je kazao da se narod sjeća da je u njegovo vrijeme bilo mnogo bolje živjeti i socijalno i ekonomski.
"U to vreme se djeca nisu toliko drogirala, nije bilo ovoliko kriminala, radilo se, gradila se država, organizovane su radne akcije", izneo je Savić svoje viđenje Titovog doba.
"Iako sam rođen godinu dana poslije njegove smrti, majka mi je potomak narodnog heroj Ratka Mitrovića, moja porodica je bila radnička i pripadala je srednjem staležu koji je tada postojao", naveo je Savić.
Tokom Titove vladavine su i djeca imala srećnije detinjstvo, a iako, kako je kazao, to njega nije "zahvatilo" jer je rođen 1981, njegove starije sestre su proživjele mnogo više nego kasnije genercije.
"Sama činjenica da je na njegovu sahranu došlo 120 visokih državnika, što se nikad nije ponovilo, pokazuje kakav je čovjek bio i pored toga što danas hoće da ga prikažu onako kako ne treba", zaključuje Savić.
Penzioner iz makedonskog grada Kočani Ðorđe Nikolov je kazao da samo "lud" čovjek može da zaboravi "njegovo" vrijeme.
"Imali smo slobodu, hljeba je bilo za svakoga, a najviše za radnika. Sada radnici dobijaju po 100, 150 evra", naveo je Nikolov.
Nikolov, koji Titov grob obilazi 13 godina, kaže da je to vrijeme neponovljivo i da je Tito bio "jedan jedini".
Među mlađim posjetiocima je bila i dvadesetogodišnja Emina Subaš iz Novog Travnika iz BiH, koja je od roditelja slušala priče o Titu, te je iz radoznalosti došla da vidi tu "čuvenu" Kuću cvijeća.
Ona je kazala da je od roditelja čula da je Tito bio veliki vladar i da se u njegovo vrijeme živelo "super", bolje nego danas.
Emina je prvi put došla da oda počast Titu i obiđe njegov grob, ali, kako je rekla, potrudiće se da dođe ponovo.
Upravljao Jugoslavijom 35 godina
Tačan datum njegovog rođenja nije poznat, ali je rođendanom smatran 25. maj 1892, što je proslavljano u skladu s jakim kultom ličnosti koji je sistematski građen tokom njegove vladavine.
Kao austrougarski kaplar učestvovao je u Prvom svjetskom ratu - između ostalog i u borbama protiv srpske vojske.
Ranjen je i zarobljen u Rusiji 1915, poslije čega je pobegao iz zarobljeništva i učestvovao u Oktobarskoj revoluciji.
U Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca se vratio krajem oktobra 1920, kada je postao član Komunističke partije, a 1937. njen generalni sekretar, poslije smjenjivanja i strijeljanja Milana Gorkića.
Radio je 1936. i 1937. u Kominterni u Moskvi u vrijeme kad je likvidiran znatan broj jugoslovenskih komunističkih prvaka.
Iz Drugog svjetskog rata je izašao kao legendarni vođa.
Paralelno sa borbom protiv okupatora, jedinice pod njegovom komandom sprovele su komunističku revoluciju - tokom i nakon rata.
Odbio je Staljinov pritisak 1948, nakon čega je decenijama dobijao značajnu finansijsku i vojnu pomoć (vojnu većinom do polovine pedesetih) od SAD.
Bio je jedan je od osnivača Pokreta nesvrstanih, što je u tadašnjim međunarodnim okolnostima imalo veliki značaj.
U unutrašnjoj politici ostavio je ustrojstvo koje je, kako smatraju mnogi istoričari, na kraju razorilo Jugoslaviju - Ustav iz 1974. godine.
(Tanjug, Foto: Tanjug, Sava Radovanović)
