(Pre)skupo članstvo u Evropskoj uniji

Analiza Hrvatske narodne banke (HNB) pokazuje da se ukupni efekti pristupanja EU na hrvatski budžet iskazuju u "debelim" minusima.

Budžetski minus zbog ulaska u EU prošle godine iznosio je jedan odsto hrvatskoga bruto domaćeg proizvoda (BDP), a u ovoj i sljedećoj godini trebao bi iznositi po 1,2 odsto BDP-a, a 2016. mogao bi dostići 1,3 odsto.

Glavni razlog su hrvatske uplate u budžet EU, koje godišnje iznose oko 1,1 odsto BDP-a ili oko 3,6 milijardi kuna, a tu su i dalja prilagođavanja pravilima Unije.

Sve to se dešava u vrijeme kada Hrvatska mora da smanji budžetski manjak i zaustavi rast javnog duga, što je njena obaveza iz Procedure prekomjernog deficita.

Vlada Hrvatske će 3,5 do četiri milijarde kuna, bez kojih ostaje zbog ispunjavanja obaveza prema EU, morati potražiti na nekoj drugoj strani.

Ekonomisti se slažu da obaveze prema EU u velikoj mjeri otežavaju dovođenje u red hrvatskih javnih finansija.

Na izostanak pozitivnih učinaka dosadašnjeg članstva Hrvatske u EU upozoravaju i analitičari "Rajfajzena", koji krivca pronalaze u ekonomskom stanju EU.