U Crnoj Gori usvojen Pravopis crnogorskog jezika sa Pravopisnim riječnikom.
Crnogorski jezik, ustanovljen Ustavom Crne Gore kao službeni jezik, od danas je i
formalno-administrativno ozvaničen kao takav, jer je usvojen Pravopis tog jezika sa Pravopisnim riječnikom.
Ministar prosvjete Crne Gore Sreten Škuletić saopštio je danas da je potpisao rješenje kojim su ozvaničeni pravopis i pravopisni riječnik crnogorskog jezika, a što je ponudila posebna ekspertska grupa, pošto se ranije u vezi sa time podijelio Savjet za standardizaciju tog jezika.
Škuletić je na konferenciji za novinare rekao da je ekspertska grupa pravopis i priručnik dala u latiničnoj verziji, a uskoro će biti štampana i njihova ćirilična verzija.
Ministar je najavio da će se uskoro pristupiti i međunarodnoj kodifikaciji crnogorskog jezika, što će pokrenuti Centralna nacionalna biblioteka "Đurđe Crnojević" na Cetinju.
Standardizovani crnogorski jezik ima dva nova slova, a to znači dva nova glasa, koji se pišu kao s i z latinicom, sa apostrofom iznad slova. To su, zapravo meke varijante glasova "š" i "ž".
U skladu sa time, reč kao "sjekira" i "sjutra", sada se, na osnovu pravila "Piši kao što zboriš, a čitaj kako je napisano", mogu izgovarati i onako kako se to uglavnom govori u narodu u Crnoj Gori.
Takođe, usvojena je i varijanta po kojoj su u Pravopis ušli glasovi i slova "ć" i "đ", pa će se moći govoriti "ćerati i "tjerati", kao i "đed" i "đed"(d-j-e-d). U usvojenom Pravopisu crnogorskog jezika nije prihvaćen zahtjev da se taj jezik arhaizira, niti su normirani lokalizmi i provincijalizmi.
Ekspertsku grupu za izradu Pravopisa i Pravopisnog riječnika crnogorskog jezika činili su profesori Josip Silić, Ljudmila Vasiljeva i Milenko Perović.
Profesor Perović, koji predaje filozofiju na novosadskom Univerzitetu, rekao je danas da će usvojeni standard crnogorskog jezika biti verifikovan na svim slavistickim katedrama u svijetu.
Crnogorski jezik je sastavni dio novoštokavskog jezičkog sistema, rekao je Perović, koji je objasnio da će lingvistički "biti u pravu" i oni koji su "do sada izgradili kulturu ijekavskog srpsko-hrvatskog jezika i oni koji koji budu govorili i pisali po novom pravopisu".
"Išli smo na varijantu najšire moguće dubletizacije pravopisnih normi", kazao je Perović.
On je ocijenio da su profesori Silić i Vasiljeva "vrhunski stručnjaci" za standardizaciju slovenskih jezika.
"Silić je vodeće ime za slavističke jezike, koji crnogorski jezik poznaje bolje nego ijedan živi Crnogorac", kazao je Perović, dodavši da u Crnoj Gori ima mnogo onih koji misle da su stručnjaci i za jezička pitanja.
Prema riječima Perovića, slavisti će prihvatiti crnogorski jezik, a među njima "i razumni srpski lingvisti koji nemaju ništa protiv crnogorskog jezika".
"Da nema crnogorskog jezika, tvrde isti oni koji kažu da nema Crnogoraca, da nema Crne Gore kao države. Na sreću, postoje i Crnogorci i Crna Gora, a postoji i crnogorski jezik", rekao je Perović.
Ministar Škuletić najavio je za desetak dana novu konferenciju za novinare, na kojoj će stručnjaci, autori Pravopisa crnogorskog jezika detaljno govoriti o stručnim aspektima tog dokumenta.
Prema objašnjenju Škuletića i Perovića, za izradu Pravopisa crnogorskog jezika i Pravopisnog riječnika korišćene su obe verzije oko kojih se ranije podjelio Savjet za standardizaciju crnogorskog jezika.
"Što se tiče gramatike crnogorskog jezika, ekspertska grupa je procijenila da taj posao mora biti urađen od početka", kazao je Škuletić.
(Beta)
