Standardizacija crnogorskog jezika izazvala je oštre polemike u ovoj zemlji, od osuda do poziva na bojkot novog pravopisa.
“Standardizacija, kojom su uvedena 32 slova i koja se zasniva na principu 'piši kao što zboriš, a čitaj kako je napisano', doprinijeće daljoj arhaizaciji jezika u Crnoj Gori. Srpski jezik u Crnoj Gori predstavlja lingvističku, kulturnu i istorijsku konstantu i njega je nemoguće izbrisati iz upotrebe, saopštila je Socijalistička narodna partija (SNP).
U saopštenju se dodaje da usvajanje pravopisa takozvanog crnogorskog jezika predstavlja još jedan "u nizu paradoksa izašao iz režimskih salona kao hibridno rješenje koje nikog ne obavezuje".
"Ovako standardizovan pravopis vratiće crnogorsko društvo za vijek unazad i značajno će doprinijeti daljoj arhaizaciji jezika na ovim prostorima, stvarajući uslove za pojavu novih podijalektskih varijanti koje ima skoro svaki zaseok u Crnoj Gori, a sve to uz produbljivanje starih podjela među građanima", ocjenjuje SNP.
SNP je izrazila čuđenje da u ekspertskoj grupi nije bio nijedan lingvista iz Crne Gore, kao i da je predsjednik sociolog.
"Samo u ovako organizovanom crnogorskom društvu je moguće da pravopis normiraju sociolozi koji su prije toga normirali i odanost političkoj eliti na vlasti, jer je to bila glavna pretpostavka da dobiju ovu neslavnu ali dobro plaćenu funkciju. Zato i ne čude nonsensi kojima je objašnjen ovaj apsurdni projekt 'novog' pravopisa", navodi se u saopštenju.
SNP ocjenjuje da je paradoksalno za Crnu Goru da je ekspertska grupa formirana od ljudi sa strane i da je predsjednik komisije naveo da "hrvatski profesor Josip Silić poznaje crnogorski jezik bolje nego bilo koji Crnogorac".
Nova srpska demokratija (NOVA) otišla je korak dalje od osude i pozvala građane Crne Gore da ignorišu pravopis crnogorskog jezika, ocjenjujući da je to "lakrdija sa popravljanjem jezika".
"Građani treba da nastave da pišu kao do sada, kao i da sačuvaju odgovornost prema sebi, svojim precima i potomcima", naglašava se u saopštenju NOVE i dodaje da u tijelu, koje je formiralo Ministarstvo prosvjete, a koje se bavi "popravkom" jezika, nema stručnjaka za jezik.
Ova partija smatra da ni, kako se navodi, ministrovi eksperti, ni ministar (Sreten Škuletić) ne prave razliku, koja je odavno poznato, između svakodnevne, književne i standardne upotrebe jezika.
"Svakodnevni jezik ima različita obilježja, lična, regionalna, profesionalna, generacijska i druga, i u svim jezicima govornici upotrebljavaju i stvaraju svoj specifičan lični govor koji ih i razlikuje od ostalih ljudi, ali i povezuje sa njima. U književnosti je dozvoljeno unošenje nestandardnih elemenata i nekad je veoma uspjelo, kao recimo kod Sterije, Bore Stankovića, Selindžera", navodi se u saopštenju.
(Srna/MONDO)