Bivši predsjednik Evropske komisije Žoze Manuel Barozo rekao je danas u Beogradu da vjeruje da će zemlje zapadnog Balkana postati članice EU u bliskoj budućnosti, ističući da to nije u interesu samo zemalja koje žele članstvo, nego i EU.
Barozo je izrazio uvjerenje da će proces širenja EU biti nastavljen, ističući da je ponosan što je za vrijeme njegova dva mandata, kada je EU skoro udvostručila broj članica sa 15 na 28, kao predsjednik Evropske komisije predložio Savjetu EU otvaranje pregovora sa Srbijom i Crnom Gorom.
Učestvujući na međunarodnoj konferenciji "EU i zapadni Balkan 2015-2020- šanse partnerstva i obostrane nedoumice", u organizaciji Instituta za javnu politiku, Barozo je ocijenio da aktuelna Vlada Srbije i premijer Aleksandar Vučić imaju snažan kapacitet da vode zemlju u pravcu EU.
On je ocijenio da "nije fer" i da je velika greška što Srbija nije članica EU, te da su za to krivi "nacionalistički trendovi koji su odmogli tranziciji Srbije poslije raspada SFRJ", ističući da je to zemlja koja je podnijela velike žrtve u Prvom i Drugom svjetskom ratu.
Podsjećajući da se Poljska, poslije prijema u EU, četiri puta više razvila od Ukrajine, Barozo je ocijenio da bi danas bilo mnogo kriza sličnih "ukrajinskoj" da se EU nije proširila na Baltik.
Ministar bez portfelja u Vladi Srbije zadužen za evropske integracije Jadranka Joksimović rekla je da je Vlada Srbije svjesna neophodnosti postepenog usklađivanja sa spoljnom politikom EU, ali i podsjetila da Srbija još nije otvorila nijedno poglavlje, te da se to ne smije zanemariti kada se postavlja pitanje "apsolutne usklađenosti spoljne politike sa Unijom".
Ukazujući na činjenicu da je nemoguće zanemariti međunarodne okolnosti koje su nekada olakšavajuće, a nekada otežavajuće za pojedine zemlje, Joksimovićeva je naglasila da je Srbija bez sumnje odabrala najbolji put da bi reformisala društvo na putu ka EU.
Generalni sekretar Savjeta za regionalnu saradnju Goran Svilanović izrazio je očekivanje da će Srbija postati članica EU, dodajući da će taj put sigurno biti "značajno složeniji" nego što je bio Hrvatskoj ili Sloveniji.
Prema njegovim riječima, neophodno je da Srbija provede reforme da bi bila ekonomski snažnija, jer ne smije biti mnogo siromašnija od ostalih zemalja članica Unije, da bi bila pogodan kandidat za članstvo.
Na skupu u Rektoratu Univerziteta u Beogradu učestvuju i poslanik Evropskog parlamenta i potpredsjednik Evropske narodne partije Mario David i zamjenik Generalnog sekretara UN zadužen za inovativno finansiranje razvoja Filip Dust Blazi.
Učestvujući na međunarodnoj konferenciji "EU i zapadni Balkan 2015-2020- šanse partnerstva i obostrane nedoumice", u organizaciji Instituta za javnu politiku, Barozo je ocijenio da aktuelna Vlada Srbije i premijer Aleksandar Vučić imaju snažan kapacitet da vode zemlju u pravcu EU.
On je ocijenio da "nije fer" i da je velika greška što Srbija nije članica EU, te da su za to krivi "nacionalistički trendovi koji su odmogli tranziciji Srbije poslije raspada SFRJ", ističući da je to zemlja koja je podnijela velike žrtve u Prvom i Drugom svjetskom ratu.
Podsjećajući da se Poljska, poslije prijema u EU, četiri puta više razvila od Ukrajine, Barozo je ocijenio da bi danas bilo mnogo kriza sličnih "ukrajinskoj" da se EU nije proširila na Baltik.
Ministar bez portfelja u Vladi Srbije zadužen za evropske integracije Jadranka Joksimović rekla je da je Vlada Srbije svjesna neophodnosti postepenog usklađivanja sa spoljnom politikom EU, ali i podsjetila da Srbija još nije otvorila nijedno poglavlje, te da se to ne smije zanemariti kada se postavlja pitanje "apsolutne usklađenosti spoljne politike sa Unijom".
Ukazujući na činjenicu da je nemoguće zanemariti međunarodne okolnosti koje su nekada olakšavajuće, a nekada otežavajuće za pojedine zemlje, Joksimovićeva je naglasila da je Srbija bez sumnje odabrala najbolji put da bi reformisala društvo na putu ka EU.
Generalni sekretar Savjeta za regionalnu saradnju Goran Svilanović izrazio je očekivanje da će Srbija postati članica EU, dodajući da će taj put sigurno biti "značajno složeniji" nego što je bio Hrvatskoj ili Sloveniji.
Prema njegovim riječima, neophodno je da Srbija provede reforme da bi bila ekonomski snažnija, jer ne smije biti mnogo siromašnija od ostalih zemalja članica Unije, da bi bila pogodan kandidat za članstvo.
Na skupu u Rektoratu Univerziteta u Beogradu učestvuju i poslanik Evropskog parlamenta i potpredsjednik Evropske narodne partije Mario David i zamjenik Generalnog sekretara UN zadužen za inovativno finansiranje razvoja Filip Dust Blazi.