Nedavno usvojen pravopis crnogorskog jezika napravljen samo za "uži broj istomišljenika", ocijenio Savjet za standardizaciju crnogorskog jezika.
Pravopis crnogorskog jezika koji je nedavno usvojen, potpisom ministra prosvete Sretena Škuletića, nije napravljen za sve građane Crne Gore, već za "uži broj istomišljenika", ocijenila je danas petočlana grupa ranije formiranog Savjeta za standardizaciju crnogorskog jezika.
Usvojeni pravopis, kako je ta grupa navela u reagovanju, nije kompromis dvije verzije Pravopisa o kojima se ranije podelio Savjet za standardizaciju crnogorskog jezika u kome je bilo 13 članova.
"Umjesto toga (kompromisa), to je treća verzija pravopisa, koja je usvojena odlukom, odnosno, dekretom ministra prosvjete, što je problematično, i o kojoj niko ništa nije znao", piše u reagovanju članova Savjeta za standardizaciju Tatjane Bečanović, Rajke Glušice, Rajka Cerovića, Igora Lakića i Zorice Radulović.
Prema njihovoj ocjeni, usvojeni pravopis crnogorskog jezika sadrži razne greške, "metodološke, koncepcijske i lingvističke prirode".
Ta petočlana grupa je, pored ostalog, ocijenila da slovo i glas Z (sa apostrofom iznad), nije trebalo standardizovati, jer je njegova upotreba ograničena na svega nekoliko riječi.
Ista grupa je ocijenila da je "problematično" i to što su usvojeni Pravopis crnogorskog jezika predložili eksperti od kojih nijedan ne živi u Crnoj Gori. Dva člana te ekspertske grupe, zagrebački profesor Josip Silić i Ukrajinka Ljudmila Vasiljeva nisu ni iz Crne Gore, dok je novosasdski profesor Milenko Perović odavno napustio svoj crnogorski zavičaj.
Prema ocjeni grupe, Ministarstartvo prosvjete Crne Gore je pogriješilo zbog toga što je finalizacija posla u vezi sa Pravopisom crnogorskog jezika rađena tajno, da bi sam ministar Škuletić objavio njihov prijedlog kao konačnu verziju.
Crnogorski ministar prosvete je pocetkom jula potpisao rešenje kojim je, na osnovu Ustava Crne Gore, i formalno ozvaničio Pravopis crnogorskog jezika sa Pravopisnim rečnikom.
Taj pravopis sadržzi 32 slova i glasa. Dva nova slova su S I Z , sa apostrofima iznad. To su, zapravo, meke varijante glasova "š" i "ž".
Takođe, usvojena varijanta po kojoj su u Pravopis ušli glasovi i slova "ć" i "đ", pa će se moći govoriti "ćerati" i "tjerati", kao i "djed" i "đed".
U usvojenom Pravopisu crnogorskog jezika nije prihvaćen zahtjev da se taj jezik arhaizira, niti su normirani lokalizmi i provincijalizmi.
Jedno od temeljnih pravila Pravopisa crnogorskog jezika je "piši kao što zboriš, čitaj kako je napisano".
Škuletić je 10. jula saopštio novinarima da je izrada konačne verzije Pravopisa crnogorskog jezika poverena nezavisnoj ekspertskoj grupi, u kojoj su Josip Silić, Milenko Perović i Ljudmila Vasiljeva, zato što se ranije, u vezi sa Pravopisom, podijelio Savet za standardizaciju crnogorskog jezika koji je formirala crnogorska vlada.
Najavljeno je da će crnogorski jezik biti i međunarodno kodifikovan, a taj prijedlog će formalno pripremiti Centralna biblioteka "Đurđe Crnojević" na Cetinju.
(Beta)
