Usklađivanje viznog režima Srbije s evropskim podrazumeva praćenje bele i crne šengenske liste i uvođenje viza onima kojima i EU traži vize.
Profesorka Fakulteta političkih nauka i nekadašnja direktorka Kancelarije za evropske integracije Tanja Miščevićj je objašnjavajući kako će se vizni režim Srbije mijenjati poslije stupanja na bijelu šengensku listu, rekla da Srbija ne mora odmah po stupanju na bijelu šengensku listu da uvodi vize nekim zemljama, prema kojima EU ima strogi vizni režim, ali ističe i da bi to bilo dobro uraditi što prije.
Sve zemlje Šengenskog ugovora imaju poseban princip za izdavanje viza, za obična i turistička putovanja, prije svega ekonomski i politički, ali i bezbjednosni i iz oblasti kontrole imigracionih i kriminalnih aktivnosti (trgovina ljudima i narkoticima, pranje novca, i slično).
Vjerovatno će postojati formalni i neformalni pritisak EU na Srbiju kako bi tampon zone protiv "neželjenih" produbila i na naše spoljne granice i aerodome i time smanjila mogućnost da Srbija bude tranzitna zemlja za ljude i robu koja bi ilegalnim kanalima mogla da završi u zemljama EU.
"U procesu približavanja, a pogotovo kada počnu pregovori o članstvu, Srbija bi morala da svoj vizni režim uskladi s evropskim. Ulaskom u EU za Srbiju će važiti ista pravila kao i za ostale članice, ali do tada ona bi morala da radi na usklađivanju viznog režima", pojasnila je Miščević.
Usklađivanjem viznog režima se, prema njenim riječima, pokazuje spremnost, dobra volja Srbije za članstvo u EU, ali i evropske vrijednosti.
(FoNet)