Novi generalni sekretar NATO Anders Fog Rasmusen izjavio je u Briselu da Kfor treba da bude sveden "na male snage za reagovanje".
"Odnosno da svi zajedno odu" s Kosova do kraja Rasmusenovog mandata na čelu Atlantskog saveza.
Rasmusen je, poslije preuzimanja dužnosti, na konferenciji za novinare dodao da "misli da u predvidljivoj budućnosti na Kosovu mogu biti takvi uslovi da se Kfor potpuno povuče".
Novi čelnik Atlantskog saveza je naglasio da do "smanjenja snaga Kfora može doći zbog uspjeha na terenu".
Rasmusen je naveo i da je "potpuno privržen načelu 'otvorenih vrata' NATO za Balkan, kao i u suštini za evroatlantsku zajednicu".
"Članstvo u NATO nije neko pravo - zemlje za to moraju biti spremne. Ali proširivanje NATO je već pokazalo svoju moć širenja stabilnosti i podsticanja reformi".
Glavni politički zvaničnik Atlantskog saveza istakao je da je "Kosovo uspješna priča i zato je moguće smanjiti naše prisustvo tamo".
"Kad je riječ o Kosovu, moj cilj je jasan. Ja do kraja mog mandata želim da Kfor bude smanjen na samo male snage za reagovanje, odnosno da svi odu zajedno odatle", stavio je do znanja Rasmusen.
"To ne smije biti ishitreno - ne smijemo učiniti pogrešne korake kad smo tako blizu završnog cilja. Ali ja vjerujem da će se u predvidljivoj budućnosti steći valjani uslovi da se se Kfor uspješno povuče s Kosova", rekao je novi generalni sekretar Atlantskog saveza.
Na pitanje hoće li deo povučenih trupa NATO s Kosova biti upućen u Avganistan, Rasmusen je odgovorio da "treba razdvojiti smanjivanje snaga Kfora od Međunarodnih snaga za stabilizaciju Avganistana (ISAF)".
On se snažno založio i za mnogo tješnju saradnju Atlantskog saveza i Evropske unije. A naveo je i da je, pored Avganistana, njegov drugi prioritet da se razvije istinsko strategijsko partnerstvo s Rusijom.
"Mi moramo proširiti praktičnu saradnju na poljima gdje imamo bezbjednosne interese. Jasan cilj je da zajedno delamo u suzbijanju terorizma, oko Avganistana, bici protiv gusarenja na moru, sprječavanju širenja oružja za masovno uništavanje i drugim pitanjima", kazao je on.
Rasmusen je dodao i da "nije sanjalica" i da NATO mora insistirati na tome da Moskva "priznaje teritorijalnu cjelovitost i političku slobodu svojih susjeda".
Rasmusen je takođe ukazao na to da će NATO-u biti potrebna veća međunarodna podrška UN i Evropske unije za učvršćenje bezbjednosti, obnovu i mir u Avganistanu.
NATO u Avganistanu ima 64.000 vojnika, od čega su polovina Amerikanci.
Rasmusen je istakao da se nada da će atlantski saveznici tokog njegovog mandata uspjeti da pomognu Avganistancima da preuzmu na sebe odgovornost za sopstvenu bezbjednost.
Čelnik NATO je podvukao da protivnicima NATO u Avganistanu, islamskim talibanima "mora biti jasno da to uopšte nije strategija odlaska" iz te zemlje.
"NATO se ne sprema da ode. Mi ćemo tamo ostati onoliko dugo koliko bude potrebno", zaključio je Rasmusen.
(Beta/MONDO)