Inicijativa Stjepana Mesića koji traži da se uklone krstovi iz prostorija javnih ustanova izazvala je podeljene reakcije, od podrške do odbijanja.
Katolička crkva i Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) i pojedini opštinski rukovodioci su protiv Mesićeve inicijative da se krstovi uklone sa zidova policijskih stanica, škola, kasarni i drugih javnih ustanova, dok su opozicione stranke, nevladine organizacije, kao i predstavnici Srba podržali taj predlog.
Premijerka i predsjednica HDZ-a Jadranka Kosor izjavila je da ne želi da komenatriše Mesićevu inicijativu dok to ne čuje iz prve ruke, dok je potpredsjednik HDZ i kandidat stranke za predsjednika Andrija Hebrang istakao da je Hrvatska sekularna država, ali da "to ne znači da ljudi ne smiju isticati vjerske simbole u svojim kancelarijama".
Hebrang sada, kao i 90-ih godina kao ministar odbrane, u kancelariji drži kip Bogorodice.
"Ona mi je, kao i svim hrvatskim braniteljima, pomogla da uspešno završimo Domovinski rat", rekao je Hebrang dodajući da je pod krstom stvorena Hrvatska vojska i izvojevana pobjeda, kao i da ti simboli nikog ne vrijeđaju i da ih se Hrvatska neće odreći.
Opozicione Socijaldemokratska partije, Hrvatska narodna stranka i Istarski demokratski sabor (IDS) podržavaju Mesića ističući da je kačenje krstova po zidovima državnih ustanova protivno ustavu, kao i da bi bilo bolje da se tamo pozabave mitom i korupcijom.
Kandidat SDP za predsednika Ivo Josipović ističe da je ustavom vjera odvojena od države, a da su vjerska pitanja privatna stvar pa zato nema mesta bilo kom vjerskom obilježju u službenim prostorijama, pogotovo što se ona ističu mimo propisa.
"U Hrvatskoj žive građani različitih vjerskih uvjerenja, treba poštovati uvjerenja svakog čovjeka, ali ne na način da se pritom narušavaju principi sekularne države", ističe Josipović.
Damir Kajin iz IDS-a smatra da nisu sporni krstovi u bolničkim sobama, iako svi koji se liječe nisu katolici, ali da tamo gdje se vodi javna politika - u školi, policiji, vojsci i kancelarijama, krstovima nije mjesto jer se tako šelja poruka da je "u vojsci ili na sudu poželjan jedino onaj ko je rimokatolik".
Mitropolit zagrebačko-ljubljanski i cijele Italije Jovan istakao je da bi u bolnicama bilo dobro zadržati krstove jer krst ljudima daje nadu u najtežim trenucima.
"Nužan je mudar odnos crkve i države, naći sredinu, jer ima i ateista pa se otvara i pitanje njihove slobode. Hrvati su dosta pobožni, pa ne bi bilo dobro krenuti s radikalnim rješenjima. To ne bi bilo diplomatski, unijelo bi nemir među ljude", ističe mitropolit.
Predsjednik Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj Šefko Omerbašić smatra da bi tvrdnjom da mu smetaju katolički simboli u javnim ustanovama zapravo rekao da ne priznaje hrišćanstvo, jer "muslimani poštuju sve simbole i znakove drugih religija i žele biti tolerantni prema svima".
Predsjednik jevrejske vjerske zajednice Bet Israel Ivo Goldštajn protiv je apsolutnog monopola katoličanstva u društvenom životu.
"Zašto se vjerski obred za Dan domovinske zahvalnosti ne bi održao u džamiji ili pravoslavnoj crkvi?", pita se Goldštajn.
Mesića podržava i potpredsjednik SDSS Milorad Pupovac, ističući da je on u skladu s ustavom po kome je Hrvatska laička država, ali i u kojoj se jemče vjerske slobode i tolerancija.
"Ustav je jasan: državi državno, Crkvi crkveno", kaže Pupovac i dodaje da je pogrešno mišljenje da je nakon vremena komunizma, došlo vrijeme crkve jer je to loše za samu crkvu. (Tanjug)