Hrvatsku potresaju finansijske afere u državnim preduzećima, a hapšenja osumnjičenih već poprimaju razmjere kampanje.
Samo u jednom danu uhapšeno je pet članova uprave "Hrvatskih cesta" i neki od njihovih kooperanata, pod sumnjom da su u poslu farbanja samo jednog tunela oštetili državni budžet za tri miliona evra.
U najvišim političkim i poslovnim krugovima aktuelno je samo jedno pitanje: ko je sljedeći?
Na udaru su za sada uprave državnih firmi, a javnost traži odgovornost nalogodavaca, koji su još i sad zaštićeni.
Naime, potpuno je jasno da se mora postaviti pitanje političke odgovornosti, jer je politika selektirala kadrove i bez njenog sponzorisanja oni ne bi ni došli u priliku da učine milionske pronevjere.
Kampanja hapšenja dojučerašnjih miljenika vlasti po mnogima je pokrenuta i zbog snažnih pritisaka iz Brisela.
Efikasna borba protiv korupcije, pogotovo na najvišim nivoima, uslov je Hrvatskoj da uspješno okonča pregovore sa EU.
Ali, ako stvari izmaknu kontroli, moglo bi, prema ocjeni nekih analitičara, doći do destabilizacije i vlasti i vladajućeg HDZ-a. Zato se sve čašće postavlja i pitanje do kojih je granica hrvatski premijer Jadranka Kosor spremna ići u borbi sa "mangupima u vlastitim redovima"?
Posljednjih mjeseci nižu se visokoprofilisani slučajevi jedan za drugim, pa se može očekivati i rasplet koji će pogoditi najviše političke krugove. Pogotovo što upravo to Brisel očekuje od Zagreba.
Međutim, to nije jedini razlog što su hapšenja političkih miljenika vladajuće elite u Hrvatskoj postala svakodnevica.
Jednako važni su i ekonomska kriza i nemogućnost hrvatske države da finansira kamate po dugovima, koji su već premašili 40 milijardi evra, a posljedica toga jeste razotkrivanje svih slabosti u javnom sektoru.
Eskalacija afera znak je da se želi promijeniti takvo stanje, bar u onom domenu da politika više ne želi pokrivati pojedine interesne grupe.
(Srna)