Predsjednici Srbije i Mađarske Boris Tadić i Laslo Šoljom saglasili su se na Paliću da je budućnost Srbije i čitavog Zapadnog Balkana u EU.
Predsjednik Šoljom je, poslije susreta sa Borisom Tadićem, izjavio da će Mađarska podržati Srbiju kada odluči da podnese kandidaturu za punopravno članstvo u EU.
Šoljom je čestitao Srbiji na uspješnom koraku u procesu vizne liberalizacije, ocijenivši da je Beogradu na taj način odato priznanje na istrajnom putu ka EU.
"Na osnovu Lisabonskog sporazuma Mađarska će imati prilike da bude u trojki koja će predsedavati EU i svesrdno će se zalagati za integraciju Zapadnog Balkana, jer to nije interes samo naše dvije zemlje već čitave Evrope", poručio je Šoljom.
Predsjednik Tadić je podršku koju Mađarska pruža evropskim integracijama Srbije ocenio kao politički veoma značajnu i konstatovao da su bilateralni odnosi dve zemlje na veoma visokom nivou.
Tadić je konstatovao da je pitanje Kosova i Metohije jedino oko koga se stavovi dvije države drastično razmimoilaze, ali je i dodao da poštuje to što Mađarska u postupku koji se vodi pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu pokazuje maksimalnu uzdržanost.
Tadić je rekao da je sa predsjednikom Šoljomom potpisao pisma dvema akademijama nauka, koje bi trebalo da na objektivan i temeljan način ispitaju pitanje ratnih zločina tokom Drugog svjetskog rata, kako bi različite percepcije u dvema državama o nekim istorijskim temama bile približene.
Dvije države, kako je istakao predsjednik Tadić, moraju probleme iz prošlosti ostaviti iza sebe, kako bi se mogle okrenuti budućnosti i daljem unaprijeđenju međusobnih odnosa.
Tadić je poručio da će Srbija završetkom putne infrastrukture, posebno koridora 10, i izgradnjom tri velika mosta preko Save i Dunava u ekonomskom smislu doprineti čitavoj Evropi.
"Srbija je zemlja koja želi da ostvari članstvo u EU, kao i razvnomerni razvoj na čitavoj svojoj teritoriji, i u tom kontekstu je donet i statut Vojvodine", rekao je Tadić, i dodao da je taj dokument još jedna potvrda integriteta Srbije, ali i način da bude obezbijeđen ekonomski razvoj severne pokrajine.
"Donošenje statuta je unutrašnje političko pitanje Srbije i poštujem stav mađarskog predsjednika i države koji su upravo na taj način tretirali ovo pitanje", rekao je Tadić.
Dvojica predsjednika su, analizirajući položaj nacionalnih manjina, konstatovala da su srpska nacionalna zajednica u Mađarskoj i Mađarska u Srbiji, most koji povezuje dve države.
"Složili smo se da je zaštita identiteta i kulture naših ljudi sa obe strane granice pretpostavka naših dobrih bilateralnih odnosa", kazao je Tadić, i podsjetio da je Srbija Zakonom o savetima nacionalnih manjina podigla pitanje poštovanja manjinskih prava na nivo koji je viši od standarda u mnogim evropskim zemljama.
Predsjednik Šoljom, koji je zagovornik ulaska predstavnika manjina u mađarski parlament, konstatovao je, takođe, da Srbija i Mađarska mogu dati lekcije mnogim državama kada je riječ o poštovanju prava manjinskih nacionalnih zajednica.
(Tanjug)