Poslije kontroverzi koju je izazvala "Makedonska enciklopedija" Albanci predstavili svoje viđenje istorije, pod nazivom "Albanska Makedonija".
Prvi od tri toma "Albanske Makedonije" najavljen je kao "snažan" odgovor na pisanje Makedonske akademije nauka i umjetnosti, čiji je sadržaj razbjesnio Albance, ne samo u toj državi, već i u Albaniji i na Kosovu.
Na predstavljanju knjige, autor Nijaz Muhamedi je rekao da su okolni narodi često prisvajali poznate ličnosti albanskog porijekla, navodeći primere kompozitora Todora Skalovskog i pisca Matea Mateskog, ali i da u makedonskoj akademiji i danas ima osoba koje se izjašnjavaju kao Makedonci, mada su u stvari Albanci, prenosi RTS.
Autor je naveo da o porijeklu Aleksandra Makedonskog mogu da raspravljaju samo Albanija i Grčka, da su manastir Sveti Jovan Bigorski izgradili Albanci.
"Poštujem njihovo opredjeljenje, ali samo ukoliko njihovi reditelji dekretima nisu prisiljeni da postanu Makedonci", rekao je Muhamedi, čija će "enciklopedija" bez ikakve sumnje probuditi strasti u Makedoniji, u kojoj već godina traju beskonačna naklapanja o poreklu svih, od antičkih Makedonaca, pa do sadašnjih stanovnika te države.
Albanska enciklopedija je ambiciozno zamišljen projekat, koji se finansira prilozima stanovnika tetovskih sela Džepčište i Poroj i načinjena je da se "pokaže duh zajedništva, jer se njome dokazuje da su Albanci oduvek živjeli na ovim prostorima".
"Ovo nije politički projekat... To je moj projekat koji ima isključivo naučni karakter", rekao je Muhamedi, koji je najavio da će naredna dva toma iz štampe, na tri jezika, izaći tokom sljedeće godine.
Enciklopedija će sadržati originalne dokumente na albanskom, engleskom i francuskom jeziku, radove poznatih istoričara, putopisaca i albanologa do 16. do 19. vijeka, iz kojih se jasno vidi autohtonost Albanaca u Makedoniji, rekao je Muhamedi.
Rat enciklopedija počeo je prije nekoliko mjeseci, kada je Makedonska akademija nauka i umjetnosti sačinila "Makedonsku enciklopediju", u kojoj se navodi da su Albanci u tu državu došli u 16. vijeku, a nazvani su "Šiptari" i "brđani".
Osim makedonskih Albanaca, oštro su reagovali i albanski lideri sa Kosova i iz Albanije, Salji Beriša i Jakup Krasnići koji su Skoplje upozorili da je objavljivanje takve knjige "neprihvatljivo" i da na taj način "Makedonci samo stvaraju neprijatelje".
Albanci čine otprilike četvrtinu od dva miliona stanovnika Makedonije.
Makedonska akademija je povukla sporno izdanje enciklopedija i smijenila bezmalo čitav tim koji je radio na njenom staranju, uključujući i glavnog urednika Blažu Ristovskog.
"U pisanje novih tekstova treba da budu uključeni kompetentni autori, stručni za predmet svake odrednice, a na njoj će raditi i naučni radnici nevećinskih etničkih zajednica u Makedoniji", navelo je Predsedništvo MANU.
Osim Albanaca, makedonska encikopledija izazvala je i buru protesta SAD i Velike Britanije, jer su njeni autori naveli da su britanski i američki oficiri obučavali albanske gerilce iz Oslobodilačke narodne armije u kampovima u Albaniji u vrijeme sukoba 2001. godine.
(MONDO)