Skupština Srbije najoštrije osuđuje sve zločine nad Srbima na prostoru bivše Jugoslavije, odnosno u Hrvatskoj, BiH, na Kosovu i Metohiji, kao i za vrijeme NATO bombardovanja
U Skupštini Srbije počela sjednica Kolegijuma parlamenta o deklaraciji kojom bi bili osuđeni zločini nad Srbima na području bivše Jugoslavije.
Sjednicom predsjedava Đukić-Dejanović, a prisustvuju šef poslaničkog kluba "Za evropsku Srbiju" Nada Kolundžija, šefovi poslaničkih klubova SPS, PUPS, SRS, LDP i NS, Branko Ružić, Momo Čolaković, Dragan Todorović, Čedomir Jovanović, Velimir Ilić, kao i šef poslaničkog kluba manjina Balint Pastor.
Sjednici prisustvuju i potpredsjednici Skupštine Nikola Novaković iz G17 plus, Božidar Delić iz SNS i Judita Popović iz LDP-a.
Predstavnici Demokratske stranke Srbije (DSS) ne učestvuju konsultacijama o novoj deklaraciji, izjavio je šef poslaničke grupe DSS Miloš Aligrudić.
"Donošenjem utješne, drugorazredne deklaracije o osudi svih zločina, nevine žrtve se vrijeđaju", rekao je Aligrudić novinarima u Skupštini Srbije i pozvao poslanike da ne usvoje novu deklaraciju.
On je optužio vladajuću koaliciju da je "neodgovorno, nepotrebno, nemoralno i protivno interesima srpskog naroda i države nametnula usvajanje Deklaracije o Srebrenici".
Aligrudić je ocijenio da je iz Skupštine Srbije prije dva dana, kada je usvojena Deklaracija o Srebrenici izašla "užasna slika" i da je taj akt "završni udarac za srpski narod i državu, kao i za Republiku Srpsku, i da je uvreda za sve žrtve rata".
Prema njegovim riječima, negativni dugoročni efekti Deklaracije o Srebrenici biće vidljivi tek u budućnosti.
On je rekao da je u srijedu uputio pismu predsjednici parlamenta Slavici Đukić Dejanović u kome je naveo da je cjelokupna javnost mogla da se kroz skupštinsku raspravu uvjeri koliko je sramno i nemoralno razdvajati nevine žrtve, kao što je to uradila vlast usvajanjem Deklaracije o Srebrenici.
U Nacrtu deklaracije piše da Skupština Srbija najoštrije osuđuje zločine učinjene na štetu svojih državljana i svih pripadnika drugih naroda tokom oružanih sukoba u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, na Kosovu i Metohiji, kao i za vreme NATO bombardovanja.
U elementima nacrta deklaracije navodi se da Skupština Srbije pruža punu podršku svim državnim organima i institucijama u čijoj je nadležnosti da istražuju podatke o zločinima učinjenima na štetu pripadnika srpskog naroda i da prikupljaju dokaze u skladu s najvišim krivično-pravnim standardima.
Državnim organima se daje podrška da gone počinioce zločina u skladu sa Krivičnim zakonikom, da sarađuju s međunarodnim organim i organima drugih država u gonjenju osumnjičenih za zločine i da, na prikladan način, upoznaju svjetsku javnost sa zločinima nad srpskim narod tokom 20. vijeka.
Skupština Srbije takođe pruža punu podršku pravnom timu koji zastupa Srbiju u postupku protiv Hrvatske pred Međunarodnim sudom pravde a koji je zasnovan na Konvenciji o sprječavanju i kažnjavanju zločina i genocida.
Kako se predlaže, Skupština Srbije deklaracijom poziva sve narode i nacionalne manjine bivše Jugoslavije da nastave proces pomirenja i jačanja uslova za zajednički život zasnovan na ravnopravnosti nacija i punom poštovanju ljudskih i manjinskih prava i sloboda, da učinjeni zločini više nikada ne budu ponovljeni.
U preambuli nacrta deklaracije, parlament se poziva na Ustav Srbije, izražava privrženost duhu i normama univerzalne Deklaracije UN o ljudskim pravima, Pakta o građanskim i političkim pravima, Evropske konvencije o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda, Dopunskih protokola Ženevske konvencije o zaštiti žrtava međunarodnih i nemeđunarodnih oružanih sukoba, Konvencije o spriječavanju i kažnjavanju zločina i genocida i Statuta Međunarodnog krivičnog suda.
U preambuli se navodi i da se deklaracija donosi imajući u vidu krivična djela protiv čovječnosti, drugih dobara zaštićenih međunarodnim pravom, i težeći da sjećanje na surove oružane sukobe u bivšoj Jugoslaviji devedesetih godina 20. vijeka u kome su svi narodi podnijeli teška stradanja, nikada ne izblijedi, osjećajući duboko žaljenje za žrtvama koje su pretrpili drugi narodi i nacionalne manjine.
Takođe se navodi da se deklaracija donosi uvažavajući interes građana Srbije da se utvrdi puna istorijska i krivično-pravna istina o zločinima izvršenim na štetu njihovih sunarodnika, da ti zločini ne ostanu nekažnjeni i da se nikada više ne ponove.
Đukić-Dejanović je ranije izjavila da je vladajuća većina napisala početnu verziju te deklaracije i da očekuje da će najkasnije za dva mjeseca taj dokument biti i usvojen.
(agencije/MONDO)