Tvrdnja Sretena Jocića, poznatijeg kao Joca Amsterdam, da se na području Sisačko-moslavačke županije, na Baniji, nalazi tajna lokacija deponija nuklearnog otpada izazvala je uzbunu među stanovnicima tog dijela Hrvatske.
Zagrebački "Jutarnji list" prenosi Jocićevu izjavu na suđenju u Beogradu da su na području te županije jugoslovenske vlasti 1989. i 1990. godine izgradile tajnu lokaciju deponija nuklearnog otpada i da je on lično bio uključen u državni biznis između SFR Jugoslavije i Holandije koje su imale tajni dogovor o izvozu nuklearnog otpada u jedno mjesto blizu Zagreba, većinski naseljeno Srbima.
List donosi i sjećanja nekih starijih stanovnika Siska da se krajem 80-ih godina na području tadašnje Zajednice opština Sisak vodila rasprava o lokaciji za deponiju nuklearnog otpada koji Hrvatska mora uzeti iz nuklearne elektrane Krško shodno dogovoru sa Slovenijom.
Jedan od vodećih hrvatskih ekologa Siščanin Viktor Simončić, sjeća se da je izvršen izbor četiri potencijalne lokacije u cijeloj Hrvatskoj, od koje su dvije bile na području Sisačko-moslavačke županije: Trgovska i Moslavačka gora.
Zbog političkih uticaja i lobiranja nije odabrana nijedna lokacija, pa Hrvatska danas nema službenu lokaciju za odlaganje nuklearnog otpada.
Simončić je rekao da se sjeća događaja s početka 90-ih i najave mitinga istine na području Vrginmosta zbog tvrdnji medija u Srbiji da je Hrvatska izgradila nuklearnu deponiju u mjestu Blatuša kod Vrginmosta na mjestu gdje se iskopavala glina za ciglanu.
U Beogradu se tada tvrdilo da su Hrvati namjerno izgradili nuklearnu deponiju na području većinski naseljenom Srbima, kako bi ozračili i potrovali srpsko stanovništvo, rekao je Simončić koji je s ostalima iz ministarstva zaštite okoline izišao na teren, pet, šest dana istraživao to područje.
Pod brdom otpadne gline našli smo dva bureta nepoznatog porijekla i sadržaja koji nije bio nuklearni otpad, rekao je Simončić koji odgovorno tvrdi da u Hrvatskoj nema tajne lokacije nuklearnog otpada koji su gradile civilne vlasti, ali i da ne može reći da li je tamo nešto u tajnosti izgradila JNA.
Zanimljivo je da je upravo Blatuša danas glavni kandidat za županijski centar za zbrinjavanje otpada, piše zagrebački list.
Jedna od službenih lokacija za deponiju bila je i Trgovska gora između Hrvatske Kostajnice i Dvora. Stanovnici tog područja kažu da je JNA nekoliko godina pre rata nešto kopala i betonirala na području napuštenih rudnika kod sela Majdan na Trgovskoj gori.
To je potvrdio i Danijel Pavlic, ekološki aktivista iz Kostajnice. Rekavši da su pre rata danima išli puni kamioni prema rudnicima i prazni se vraćali, Pavlic je rekao da sada kod otvora bivših rudnika nisu nađeni nikakvi tragovi betona, već samo hrpe zemlje.
Pavlic je početkom ovog vijeka uspješno organizovao narod tog kraja da se suprotstavi gradnji deponije nuklearnog otpada na Trgovskoj gori, što su tada pokušavale hrvatske vlasti. Protesti nevladinih aktivista, kao i Srba i Hrvata koji žive u tom području, uz pomoć ekoloških udruženja iz BiH jer je lokacija na Trgovskoj gori bila vrlo blizu Une urodili su plodom i nuklearna deponija je izbrisana iz prostornih planova županije.
(Tanjug)
