Spomenik jednom od najvećih srpskih pesnika 20. veka Vasku Popi biće podignut na platou ispred restorana "Poslednja šansa" u Tašmajdanskom parku, odlučili su odbornici Skupštine grada Beograda. I Frontmen kultne rok grupe dobiće spomenik
Podizanje spomenika Vasku Popi zajednička je inicijativa zamenika gradonačelnika Gorana Vesića i Udruženja književnika Srbije.
Obrazlažući predlog, Vesić je rekao da je Popa jedan od najznačajnijih srpskih pesnika 20. veka čija poezija pronalazi uporište u identitetu srpskog naroda, a pesme su vezane za simbole Beograda.
"Verujem da ćemo na taj način, kao Grad, uspeti da se odužimo onima koji su dali doprinos kulturi", rekao je Vesić.
Naveo je da u Beogradu ima više hiljada ulica koje nemaju ime i da je zato pokrenut širok dijalog da se te ulice imenuju.
Među njima će, dodao je, biti mnogo pisaca i svih onih koji su na bilo koji način doprineli razvoju kulture i društva, poput Radivoja Lole Djukića, Novaka Novaka i drugih kojih treba da se sećamo.
Vasko Popa rođen je u Grebencu kod Bele Crkve.
Osnovnu školu i gimnaziju završio je u Vršcu. Upisao je Filozofski fakultet u Beogradu, a zatim je školovanje nastavio na Univerzitetima u Bukureštu i Beču.
Živeo je preko puta poznatog beogradskog parka Tašmajdan i dane provodio u restoranu "Poslednja šansa".
Ostavio je neizbrisiv trag u svetskoj poeziji zbirkama "Kora", "Nepočin-polje", "Sporedno nebo", "Uspravna zemlja", "Kuća nasred druma", "Živo meso", "Vučja so", "Rez" i antologijama "Od zlata jabuka", "Urnebesnik" i "Ponoćno sunce".
Preminuo je 1991. godine i sahranjen je u Aleji zaslužnih građana na Novom groblju u Beogradu.
I MILANU MLADENOVIĆU SPOMEN OBELEŽJE
I Frontmen kultne jugoslovenske rok grupe "Ekatarana Velika" Milan Mladenović dobiće spomen-obeležje na delu platoa ispred Doma omladine, koji već nosi njegovo ime.
Odluku o tome usvojili su danas odbornici gradskog parlamenta, a na inicijativu Doma omladine.
Mladenović je rođen 1958. godine u Zagrebu, a umro 1994. godine u Beogradu.
Krajem 1981. godine Mladenović je formirao bend "Katarina druga", koji kasnije mijenja ime u "Katarina Velika". On je bio autor većine tekstova njihovih najpopularnijih pjesama.
Početkom ratova na prostoru bivše Jugoslavije, 1992. godine, sa članovima grupa "Patribrejkers" i "Električni orgazam" organizovao je projekat koji je imao cilj da muzičku aktivnost usmjerenu na antiratnu propagandu. /kraj/rb
