Vlada Norveške ogradila se od zalaganja svog ambasadora na Kosovu za privremeno oslobađanje Ramuša Haradinaja iz pritvora Haškog tribunala.
Vlada je naglasila, kako je u petak objavljeno, da privatan stav ambasadora ne odražava stav zvaničnog Osla.
"Vlada Kraljevine Norveške želi da naglasi da lični stav ambasadora Svere Johana Kvalea, izražen u pismu (advokatu Haradinaja) Rodniju Diksonu, ne odražava nikakav stav Vlade Kraljevine Norveške u vezi s rečenim procesom", piše u pismu koje je norveška ambasada u Hagu uputila Tribunalu.
U objavljenoj depeši, vlada u Oslu podvlači da je pismo ambasadora Kvalea braniocima Haradinaja bilo "privatno" i da je u njemu "izražen lični pogled na pitanje pretprocesnog pritvora Haradinaja".
Ambasador Kvale se u pismu odbrani Haradinaja, objavljenom u Hagu 9. avgusta, založio da bivši zapovjednik OVK, optužen za zločine na Kosovu 1998, bude pušten iz pritvora Haškog tribunala do početka ponovljenog suđenja.
U pismu, koje je poslao kao "privatni građanin", ambasador Kvale je "dao punu podršku" naporima branilaca da "Haradinaja vrate na Kosovo".
Odbrana je pismo norveškog ambasadora priložila sudu u dodatnom podnesku u korist zahteva za privremeno oslobađanje Haradinaja.
Norveški ambasador je ocijenio da "odsustvo" Haradinaja "s Kosova sada stvara politički vakuum koji lako može destabilizovati Kosovo, što je scenario koji niko ne želi da vidi".
"Ramuš Haradinaj je veoma potreban kao važan igrač na političkoj sceni Kosova, ne samo njegovoj partiji, nego čak i više zbog izgradnje vjerodostojne demokratije. Od kada ga poznajem, Haradinaj je bio stabilizirajući politički faktor i na lokalnom nivou i širom Kosova", napisao je ambasador Kvale.
Napominjući da je "Kosovo nova država koja pokušava da nađe put ka potpuno razvijenoj parlamentarnoj demokratiji", za šta je potrebna "snažna i ozbiljna opozicija", norveški diplomata ocjenjuje da je "Alijansa za budućnost Kosova jedina opoziciona partija jasnog profila", zbog ključnog doprinosa Haradinaja.
Amasador Kvale veruje i da "ne postoji opasnost da se Haradinaj neće vratiti na suđenje", budući da se u ranijim prilikama Tribunalu uvijek odazivao "smjesta i dobrovoljno". "Vjerujem da će tako biti i ako Haradinaj bude oslobođen i vrati se na Kosovo do početka suđenja".
Na početku pisma, Kvale podsjeća da Norveška "snažno podržava međunarodno pravo, uključujući i razne sudove za ratne zločine koje su osnovale Ujedinjene nacije".
"Mi duboko poštujemo Haški tribunal i moja zemlja je uvijek podržvala presude koje je sud donio. Tako je i u postupku protiv Haradinaja", naglasio je ambasador Kvale.
Usvajajući žalbu tužilaštva na prvostepenu presudu, izrečenu u aprilu 2008, apelaciono veće Tribunala naložilo je 21. juna da suđenje Haradinaju i saoptuženima Idrizu Baljaju i Ljahu Brahimaju bude ponovljeno po šest od 37 tačaka prvobitne optužnice koje se odnose na zločine nad pritvorenicima u zarobljeničkom logoru OVK u selu Jablanica kod Dečana od marta do septembra 1998.
Tim tačkama, Haradinaju i saoptuženim Baljaju i Brahimaju na teret su stavljena ubistva, okrutno postupanje i nehumani postupci, kao kršenje zakona i običaja ratovanja.
Tribunal je, po izricanju presude, saopštio da je Haradinaj bio "uhapšen" na Kosovu.
U zahtjevu za privremeno oslobađanje, odbrana je tvrdila da se Haradinaj dobrovoljno predao Euleksu, pošto mu je predočeno da je njegovo prisustvno u Hagu neophodno.
Branioci su tvrdili i da, ako bude pušten iz pritvora Tribunala, Haradinaj neće predstavljati opasnost za svjedoke i žrtve, kao i da ne postoji rizik od njegovog bjekstva.
"Nema dokaza" da ugrožavanje ijednog svjedoka bilo posljedica puštanja na slobodu Haradinaja uoči prvostepenog suđenja, piše u podnesku odbrane.
Tužilaštvo se usprotivilo privremenom oslobađanju Haradinaja, navodeći da bi samo njegovo prisustvo na Kosovu moglo uznemiriti svjedoke, a njegove pristalice navesti da djeluju protiv svjedoka.
Nalažući da se suđenje delimično ponovi, apelaciono vijeće Tribunala prihvatilo je argument tužilaštva da prvostepeni proces nije bio pravičan zato što pretresno vijeće nije uložilo dovoljno napora da sasluša dva ključna svjedoka protiv optuženih, koji su odbili da svjedoče zato što su bili "uznemiravani" i "zastrašeni".
(Beta)
