Predsjednički izbori u Hrvatskoj biće održani 22. decembra , a prema mišljenju mnogih govor mržnje posebno prema Srbima je glavni adut kandidata u kampanji.
Pored toga što su kroz kampanju 11 kandidata sučeljavali stavove o mnogim važnim pitanjima, odgovarajući na pitanja o Srbiji većina se utrkivala u skandaloznim izjavama.
Sve to zarad jeftinih političkih poena koji će ih dovesti do pobjede, ocjenjuju analitičari koji ujedno upozoravaju da se time podgrijava opasna antisrpska histerija.
Tako je odgovarajući na pitanje da li Hrvatska treba da blokira ulaz Srbije u EU, aktuelna hrvatska predsjednica zaboravila na sve ranije poruke o pomirenju u regionu i krenula đonom.
"Hrvatska će insistirati na ispunjavanju svih kriterijuma za Srbiju, koja mora da se suoči sa svojom prošlošču i da ne vraća Drugi svjetski rat nego da doživi katarzu onoga što su uradili Hrvatskoj i drugim susjedima. Apsolutno ću insistirati na pronalasku nestalih prije ulaska u EU", tvrdila je Kolinda Grabar Kitarović.
Ništa blaži nije bio ni nezavisni kandidat, pjevač Miroslav Škoro, koji je rekao da neće dići ruku za ulazak Srbije dok se ne riješe piatnja nestalih, granice, ratne odštete, kulturnog blaga i arhive koje se nalaze u Beogardu.
Kandidat Demokratskog saveza nacionalne obnove Anto Đapić ocijenio je da je srpska politika nepromjenljiva prema Hrvatskoj od rata do danas i da "o ulasku Srbije treba da se pita narod u Hrvatskoj na referendumu".
Jedno od pitanja bilo je i da li treba postaviti ćirilične ploče u Vukovaru, a Kolinda je odgovorom pokazala da je zaboravila šta podrazumijeva funkcija predsjednika države.
"Zašto se forsira ćirilica prije zadovoljenja pravde? Prvo treba riješiti kažnjavanje ratnih zločinaca, pa onda govoriti o ćirilici", kazala je ona.
Đapić je dao još sramniji stav i ocijenio je da je "ćirilica provokacija koja traje godinama i da će taj problem riješiti promjena Ustava".
Njihov nastup prokomentarisao je i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić koji je rekao da mu "đavo nije dao mira" i da je gledao sučeljavanje kandidata, ali da ono što je čuo nije bilo ohrabrujuće.
"Dva od šest osnovnih pitanja ticala su se, a to nije slučajno, Srba i ćirilice. Ono što sam mogao da čujem nije bilo naročito ohrabrujuće. Srećan sam zbog toga, jer bi u Srbiji u 60 pitanja koja bi eventualno bila postavljena, jedno možda bilo o situaciji u regionu", kazao je Vučić.
Posljednji susret zvaničnika dvije zemlje odigrao se prije nepune dvije godine u Zagrebu posjetom Vučića, i od tada imamo potpuno zaleđene odnose, ukazuje za "Blic" direktor Centra za regionalizam Aleksandar Popov.
On smatra da tamošnji političari antisrpskom histerijom skupljaju poene skrećući pažnju sa unutrašnjih problema.
Za političkog analitičara Dragomira Anđelkovića nema dileme da su ove izjave odraz ne samo ksenofobije već i šovinizma.
"Ove zapaljive izjave su odraz jake želje za glasovima", zaključio je Anđelković.