U Hrvatskoj je za tri decenije srušeno ili oštećeno blizu 3.000 antifašističkih obilježja, prenosi "Dojče vele".
Riječ je o statuama, spomen-pločama, realsocijalističkim monumenatima i drugim obilježjima koja su nasilno uklonjena ili oštećena od početka devedesetih.
Najnoviji primjer odnosi se na obilježje u Perušiću čiji stanovnici u velikom broju protestuju protiv namjere lokalne HDZ-ove vlasti da premjeste "sporni" spomenik iz gradskog parka u buduću "aleju spomenika" izvan naselja.
Jedan od onih koji se protive toj odluci pojasnio je da je riječ o spomen-kosturnici iz 1954. godine u kojoj su posmrtni ostaci 52 partizana, a 1980. dodato joj je i obilježje sa imenima dobrovoljaca u Španskom građanskom ratu.
Spomenik je poimence posvećen gotovo isključivo Hrvatima, dodao je, zbog čega smatra da je zato i opstao do sada, dok u okolnim mjestima sa srpskom većinom nije bilo nikoga kada su rušeni takvi spomenici.
Sanja Horvatinčić iz Instituta za istoriju umjetnosti u Zagrebu vjeruje da se iza devastiranja spomenika krije revizionizam čije temelje su udarile članice EU - kada su redom donosile rezolucije o osudi komunističkih režima i ugrađivale diskurs o "totalitarnom nasljeđu" u kulturne programe EU.
"Malo je ko postavljao pitanje o opasnosti revizionizma, a još manje o potrebi osude kolonijalnog i imperijalnog nasljeđa Zapada", rekla je Horvatinčić za "Dojče vele".