Banjalučani veliku muku muče sa rješavanjem stambenog pitanja. Trećina njih žive kao podstanari i to u lošim uslovima, dok bi čak 80 odsto njih rado riješilo ovaj problem kroz neprofitno-socijalno stanovanje.
Podaci iz nacrta dokumenta Strategija neprofitno socijalnog stanovanja 2015-2020, koji je usvojila Skupština grada u decembru prošle godine, pokazuju da su trenutni uslovi na tržištu stambenih jedinica za zakup izuzetno nepovoljni za zakupce stanova.
Ističe se da na teritoriji Banjaluke postoji potreba za obezbjeđivanjem pristojnih uslova stanovanja
kroz neprofitno socijalno stanovanje, koje se obezbjeđuje uz podršku države domaćinstvima koja iz socijalnih, ekonomskih i drugih razloga ne mogu da obezbijede stan po tržišnim uslovima, piše "Press RS".
U okviru izrade ove strategije rađena je i anketa koja je pokazala da 51 odsto anketiranih Banjalučana nema adekvatno riješeno stambeno pitanje (33 odsto su podstanari; 17 odsto žive kod roditelja; jedan odsto su korisnici alternativnog smještaja).
"Čak 99 odsto anketiranih građana smatra da su im uslovi stanovanja dobri ili zadovoljavajući, međutim, drugi podaci pokazuju da uslovi stanovanja, pogotovo podstanarski, i nisu tako dobri, što znači da su zbog tržišnih cijena ispitanici adaptirani na "lošije uslove". Uz to, neuređeni ugovorni odnosi između vlasnika stanova i zakupaca stavljaju zakupce u izuzetno nepovoljan i nezaštićen položaj. Na tržištu se pojavljuje veliki broj prostora koji se nude u zakup, a koji su uglavnom ili potpuno neadekvatni za stanovanje", navodi se u strategiji.
Banjaluka je puna podstanara, kako studenata tako ljudi, koji zbog nesigurnih poslova, loših primanja, visoke cijene stanova i nemogućnosti da se kreditno zaduže ne mogu da riješe stambeno pitanje. Mnogi od njih žive u skučenim sobicama, koje plaćaju po paprenim cijenama bez ikakvog ugovora sa stanodavcem.
Tačan broj podstanara u Banjaluci je gotovo nemoguće odrediti. Pretpostavke su da više od 90 odsto njih nema ugovor sa stanodavcem, čime se nanosi velika šteta državi, jer se ne naplaćuje "porez na podstanare".
Svi poreski obveznici, koji izdaju stanove ili poslovne prostore u zakup, obavezni su podnijeti poresku prijavu za prihod od kapitala. Prema podacima iz Poreske uprave RS, porez od izdavanja stana se obračunava umanjivanjem zakupnine za 20 odsto. Sankcije za nepodnošenje prijave su prekršajne i iznose 10 odsto od poreza koji je trebalo platiti za svaki mjesec nepodnošenja prijave.
Takođe, za podstanare se pojavio i novi problem - prijava mjesta boravka. Naime, prema novim odredbama da biste se prijavili na novoj adresi, ako ste podstanar morate priložiti ugovor koji ste sklopili sa stanodavcem ovjeren kod notara. Mali je broj njih koji bi pristali na potpisivanje ugovora. Tako da i veliki broj Banjalučana nema prijavljenu tačnu adresu boravka.
Poražavajući je i podatak da je na teritoriji Banjaluke registrovano 3.500 samohranih roditelja, od čega čak 75 odsto njih nema riješeno stambeno pitanje. Pretpostavlja se da je broj mnogo veći. A prema evidenciji Odjeljenja za boračko-invalidsku zaštitu trenutno je 450 porodica poginulih boraca i ratnih vojnih invalida podnijelo zahtjeve za rješavanje stambenog pitanja.
Mnogi mladi bračni parovi ne mogu da kupe stan ili kuću. "Ganjanje" kredita, kupovina stana, stabilan posao zahvaljujući kojem bi mogli da plaćaju ratu stambenog kredita 20 godina za mnoge su samo san.
