U Drvaru igrali fudbal u 19. vijeku!

07.09.2019. / 08:22 14.04.2021. / 15:50

Autor Siniša Stanić 07.09.2019. / 08:22 14.04.2021. / 15:50

Iako naslov podsjeća na vijest sa nekih od šaljivih portala, u pitanju je potpuno relevantna priča, i to iz engleskih izvora!

Izvor: Printscreen

Na zvaničnom sajtu Fudbalskog saveza BiH piše da je u Bosni i Hercegovini fudbal počeo da se igra za vrijeme Austro-Ugarske vladavine, 1908. godine, kada je prva lopta donesena u Mostar.

Ipak, neka varijanta ove sportske igre igrala se u BiH i mnogo ranije, a nevjerovatna vijest o ovome objavljena je u "Mančester Gardijanu", preteči današnjeg Gardijana, daleke 1877. godine.

Novinar slavnog britanskog lista Artur Džon Evans (na slici) doputovao je te godine u BiH, gdje su tada "buktili" ustanci protiv Turske. Nakon posjete pobunjeničkom logoru u Kamenici kod Drvara redakciji "Mančester Gardijana" poslao je pismo u kome opisuje sportska i "viteška" nadmetanja između članova srpske pobunjeničke čete, pod komandom popa Ilije Bilbije.

O proti Iliji

Pop Ilija Bilbija bio je sveštenik Grahovske parohije i jedan od vođa ustanka pod nazivom "Nevesinjska puška". Poznat je i po tome što je krstio Gavrila Principa, a nesvjesno mu je čak spasao i život. Naime, kada se Gavrilo rodio, prota Ilija je greškom u crkvene knjige upisao 13. jul, umesto 13. jun, pa Princip kao nepunoljetan nakon Sarajevskog atentata nije mogao da bude osuđen na smrt. Tužilac na procesu Gavrilu Principu tražio je da se kao validan datum uzme jun, ali prota Bilbija nije htio da pristane na to, zbog čega je mučen, pa je uskoro i umro.

Na početku, Evans opisuje tekmičenje u bacanju kamena sa ramena primjećujući da su "pobunjenici pokazivali veliku snagu, ali vrlo malu vještinu", pa se Englez pohvalio kako je sa malo vještine mogao da baci kamen kao i najbolji od tih "mišićavih hrišćana".

A onda slijedi iznenađenje!

"Sljedeća igra bila je fudbal. Loptu su pobunjenici napravili od svojih kapa. Igra je bila bez tačno određenog gola, ali ipak - bio je to fudbal. Igrači su jednostavno udarali i gurali loptu", piše Evans.

Autor dalje navodi i da je u hrvatskim naseljima uz bosansku granicu, na seoskim livadama, vidio kako momci igraju takozvanu "loptu" ili "crivat", kao i da se ta ista igra može vidjeti i u Bosni.

"Ovo nije ništa drugo nego početni oblik kriketa sa primitivnim motkama, panjevima, kuglama, vratarima i hvatačima lopti. Možda nije daleko dan kad će čovjek vidjeti Bašibozuke (turski vojni plaćenici) i raju gdje su ujedinili svoje timove u manje ratničkom tumačenju. Može se čak proročkim okom predvidjeti da se svi bosanski rivalski timovi spoje u jedan zajednički tim", piše Evans 1877. godine.

Inače, Artur Džon Evans (1851 — 1941) poznati je britanski arheolog, koji je na početku karijere kao mladi novinar u dva navrata posjetio BiH, a svoje zapise sa tih putovanja sabrao je u knjigama "Kroz Bosnu i Hercegovinu pješke" (1875) i "Ilirska pisma" (1877). Svjetsku slavu donijelo mu je kasnije otkriće minojske kulture u Knososu na Kritu.