Krajem prošle godine u BiH nije vraćan skoro svaki deseti kredit, pa su se zbog toga na velikim mukama našli mnogi žiranti.
Uzalud su protestovali, žalili se na najviše adrese, prijetili samoubistvom...
Nedavno je predsjednik Saveza sindikata Republike Srpske Ranka Mišić izjavivala da je u procesu privatizacije, stečaja i likvidacije preduzeća u Srpskoj do sada bez posla ostalo gotovo 50 hiljada radnika.
Ako se tome dodaju i radnici koje još vode u radnom odnosu, ali mjesecima ili godinama ne primaju platu, a uz to imaju i neki kredit, i laiku je jasno da ti nesrećni ljudi žive na ivici egzistencije. U Federaciji BiH je, čini se, stanje još gore.
Ali žalbe, pa čak i samoubistva, ništa nisu promijenili. Krajem prošle godine žiranti su u BiH vraćali čak 4 849 tuđih kredita.
U poređenju sa 2009. godinom broj prevarenih žiranata povećao se za hiljadu. Vraćanje tuđih kredita zavila je u crno i mnoge porodice u Republici Srpskoj.
Sjetimo se samo slučajeva iz Prijedora koji su se tragično završili. Mnoga istraživanja koja su do sada provedena pokazuju da je najveći broj prevarenih žiranata vraćao tuđe kredite podignute u mikrokreditnim organizacijama, koje, očigledno, i nisu baš mnogo brinule o finansijskoj solventnosti svojih dužnika. Bilo im je jedino važno da zaštite svoj kapital i svejedno im je ko će vratiti dug - dužnik ili žirant.
Ni banke u Republici Srpskoj nisu, čini se, birale sredstva da naplate svoje loše kreditne plasmane. Krajem prošle godine u Srpskoj su aktivirane 224 hipoteke, jer su nenaplaćena kreditna potraživanja premašila iznos od 39,8 miliona maraka.
Od tog duga, čak 37,1 milion maraka odnosi se na preduzeća i druga pravna lica, tako da su u sektoru privrede banke lani u Republici Srpskoj aktivirale 171 hipoteku.
Do kraja prošle godine banke u Republici Srpskoj nisu mogle od građana naplate nešto više od 2,7 miliona maraka, pa su bile prinuđene da aktiviraju 53 hipoteke.
Međutim, bankare u Srpskoj, čini se, više od toga brine činjenica da je vrijednost aktiviranih hipoteka iz godine u godinu sve veća. Ilustruju to i podatkom da lani nisu mogli da naplate čak deset miliona maraka dospjelih kredita više nego u 2009. godini.
Osim toga, gotovo svakodnevno povećava se i broj zahtjeva za reprogram dospjelih kreditnih obaveza. Tako su prošle godine banke u Republici Srpskoj imale više od 1 100 zahtjeva u kojim su dužnici tražili odgađanje roka za vraćanje kredita. Prema podacima iz banaka, odobreno je 560 zahtjeva, tako da bankari vjeruju da će nešto kasnije moći da naplate taj reprogramirani dug, koji je dostigao iznos od gotovo 200 miliona maraka.
Inače, ekonomisti u Republici Srpskoj i Federaciji BiH već odavno upozoravaju na preveliku zaduženost. Neki su čak izračunali da je zaduženost BiH po zaposlenom stanovniku gotovo 5.500 evra, što je, s obzirom na niske plate i veliku stopu nezaposlenosti - alarmantno.
Prema nekim podacima, kreditna zaduženost BiH dostigla je već 15 milijardi maraka. Od tog iznosa banke u Republici Srpskoj su do kraja prošle godine potrošile manje od jedne trećine. Za kredite privredi i stanovništvu izdvojile su nepune četiri milijarde maraka. Ipak, i taj iznos veći je za sedam odsto u odnosu na 2009. godinu.
Iz podataka Agencije za bankarstvo Republike Srpske jasno se vidi da je u porastu i broj hipotekarnih kredita. Krajem prošle godine u bankarskom sektoru Srpske oni su iznosili više od 2,2 milijarde maraka i u odnosu na 2009. godinu njihova iznos je veći za više od 300 miliona maraka.
U Srbiji, koja je najmanje zadužena u regionu, raznim mjerama ograničili su kreditno zaduživanje svojih stanovnika. Teško je zbog toga povjerovati da je tamo moguć grčki ili portugalski scenario.
O tome bi sigurno trebalo da razmisle i odgovorni u BiH prije nego što to bude prekasno.
(Srna)
