Lideri evro zone intenzivno pregovaraju hoće li u četvrtak pristati i na varijantu da preuzumu dug Grčke, ako bude potrebno.
Zona evre se narednih dana neizostavno mora pozabaviti novim planom spasavanja Grčke što bi moglo uključiti preuzimanju duga te zemlje o čemu će na samitu u četvrtak razgovarati lideri evro-zone u namjeri da izbjegnu širenje opasne zaraze krizom.
"Vrijeme je da se Evropa probudi", rekao je grčki premijer Jorgos Papandreu u intervjuu za nedeljno izdanje atinskog lista Katimerini.
On uvjerava da je "na putu postizanje rješenja koje će dati dugoročni predah za dug" njegove zemlje, najslabije karike u Evropskoj monetarnoj uniji. Trenuak je ozbiljan.
Treća privreda te zone, italijanska je pred teškom nedjeljom na tržištu, i to dok je stegla kaiš donoseći rekordnom brzinom plan štednje od 48 milijardi evra.
"Moramo spriječiti da se zaraza iz Grčke proširi u Španiji i Italiji, i ostatku evrozone", upozorio je belgijski ministar finansija Didije Reinders u intervjuu za Libr belžik
"Pomažući Grčkoj, pomažemo i sebi tako što ćemo izbjeći da zona evra bude pogođena u cjelini".
U nedjelju u Atini, šfica američke diplomatije Hilari Klinton je izrazila podršku svoje zemlje Vladi Grčke. Ona je sa hemoterapijom uporedila napore Atine da prevaziđe "kancerogeno oboljenje" zaduženosti.
Ali, nova zona turbulencije mogli brzo nastati iznad zone evra ukoliko njeni lideri, u četvrtak u Briselu, ne utvrde drugi paket pomoći Grčkoj, slične veličine kao i prvi od 110 milijardi evra, utvrđen prošle godine, koji se već sada pokazao kao nedovoljan.
Pregovori su usredsređeni na način na koji bi privatni povjerioci - komercijalne banke, bili uključeni u drugi plan za pomoć Grčkoj.
Njemačka zahtjeva od banaka da olakšaju portfelje da bi javno mnjenje "progutalo pilulu" plaćanja za druge.
Kancelarka Angela Merkel upozorila je u nedjelju u intervjuu za ARD da će otići u Brisel na samit "ako bude rezultata na vidiku".
Organizacija koja okuplja najveće banke svijeta, Institut za međunarodne finansije (IIF), u nedjelju je objavio "napredak" na sastancima povjerilaca Grčke i evropskih lidera u Rimu upravo završene nedjelje.
Jedna ideja dobija podršku: da se Grčkoj daju sredstva, kroz pomoć Fonda za evro (EFSF), da na tržištu otkupi dio svog sopstvenog javnog duga, koji je sada na nešto više od polovine prvobitne vrijednosti.
Njemačko Ministarstvo finansija procjenjuje da bi Atina tako smanjila dug za 20 milijardi evra, kaže nedjeljnik Špigl u izdanju od ponedjeljka.
Rizik svakako postoji, prisilni pad finansijskih institucija bi de facto doveo Atinu u moratorijum na plaćanje (bankrot) čega se plaši Evropska centralna banka (ECB).
To pitanje, međutim, više nije tabu tema u zoni evra.
Šef njemačke centralne banke Jens Vajdman je skeptičan.
"Čak i smanjenje duga neće donijeti pravo pooljšanje" jer će Grčka i dalje troši više nego što proizvodi i neće se rešiti deficita, rekao je on njemačkom listu Bild am Zontag.
Očekuje se reakcija tržišta reakcija na kojem će na probi biti i evropske banke koje su, po rezultatima objavljenim u petak uveče, jedva prošle "stres-test".
Rezultat jeste nesto bolji od očekivanog, ali velika slabost testa je bila to što nije uzet u obzir rizik od moratorijuma.
(Beta)
