Zakon o vinu u BiH: Domaći vinari mogu nesmetano da rade, otvorene i nove mogućnosti

U BiH se godišnje proizvede 18 miliona litara vina. U RS je registrovano 38 proizvođača vina, dok je u FBiH registrovano njih 50

Izvor: Shuterstock

Razlozi za donošenje Zakona o organizaciji tržišta vina u Bosni i Hercegovini proizašli su iz potrebe usklađenosti sa regulativom Evropske unije u oblasti tržišta vina, imajući u vidu da je Evropska komisija odredila novembar 2024. godine kao krajnji rok za usklađivanje zakonodavstva Bosne i Hercegovine u oblasti vina i vinogradarstva sa evropskim standardima.

To praktično znači da se donošenjem zakona omogućilo domaćim proizvođačima da mogu nesmetano nastaviti plasirati svoje proizvode na tržište Evropske unije i nakon proteka ovog perioda, budući da je novi zakon uredio tržište vina u Bosni i Hercegovini u cjelosti prema evropskim standardima. S tim u vezi, preuzete su i odredbe Uredbe Evropske unije br. 1308/2013 o uspostavljanju zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda.

Imajući u vidu da se prema statističkim podacima u Bosni i Hercegovini godišnje proizvede 18 miliona litara vina, te da je u Republici Srpskoj registrovano 38 proizvođača vina, dok je u Federaciji Bosne i Hercegovine registrovano njih 50, jasno je da je nova zakonska regulativa bila neophodna kako bi im se omogućilo da i dalje budu zastupljeni na inostranom tržištu.

Trenutna površina pod vinovom lozom iznosi 3.600 hektara, od čega je u Republici Srpskoj 600 hektara, a u Federaciji Bosne i Hercegovine 3.000 hektara.

Zakonom o organizaciji tržišta vina u Bosni i Hercegovini uređuju se principi organizacije tržišta vina.

Sadrži odredbe o proizvodnji grožđa i vina potrebne za organizaciju tržišta vina, odredbe o oznakama porijekla, oznakama geografskog porijekla i tradicionalnim izrazima u sektoru vinarstva, odredbe o označavanju, prezentaciji i reklamiranju proizvoda sektora vinarstva, stavljanju proizvoda na tržište, nadzoru i kontrolama proizvodnih potencijala i tržišta proizvoda sektora vinarstva, te tržišno relevantne odredbe o organskim vinima, aromatizovanimn vinskim proizvodima i voćnim vinima.

Zakonom su osigurani mnogo bolji uslovi za proizvodnju vina, kao i bolji pristup proizvođača iz Bosne i Hercegovine evropskim i svjetskim tržištima, što je od velikog značaja.

Bolji uslovi za proizvodnju vina ujedno otvaraju i prilike za podizanje novih vinograda, s obzirom da sada imamo uređenu situaciju na tržištu, veće mogućnosti za rad i ostvarivanje profita u ovoj oblasti, što svakako podrazumijeva veći interes za ovu granu proizvodnje.

Zakon omogućava i nadzor nad proizvodnim potencijalima i tržištem vina uspostavljanjem baze podataka u vidu Vinogradarsko-vinarskog registra, koji predstavlja osnov za dalji razvoj ovog sektora u Bosni i Hercegovini.

Vinogradarsko-vinarski registar sadrži podatke o vinogradarskom proizvodnom potencijalu, obaveznim izjavama (koje se odnose na izjavu o berbi koju podnosi proizvođač grožđa, izjavu o proizvodnji koju podnosi proizvođač vina, izjavu o zalihama, koju podnose proizvođači vina, prerađivači, punioci i trgovci), fizičkim i pravnim licima koja su obavezna voditi podrumske registre, geografskim područjima uzgoja vinove loze, istorijskim vinogradarskim položajima, vinogradarima, proizvođačima grožđa, proizvođačima vina, prerađivačima, puniocima vina, trgovcima vinom, mjestima maloprodaje vina kao otvorene robe, kao i o destilerijama.

Dakle, nova zakonska regulativa u ovoj oblasti ima veliki značaj za proizvođače grožđa i vina i njihovu registraciju za obavljanje djelatnosti. Takođe, ima uticaj i na potrošače koji mogu ostvariti cjelokupan uvid u kvalitet domaćih vina na tržištu.

Iz naprijed navedenog, možemo zaključiti da novi zakon predstavlja značajno poboljšanje zakonske regulative u oblasti vina i vinogradarstva, stvara mnogo bolje uslove za proizvodnju i što je najvažnije, sigurno će u budućnosti povećati interes za ovom granom proizvodnje.

Zakon o o organizaciji tržišta vina u Bosni i Hercegovini stupio je na snagu 23. septembra ove godine.

(Autor teksta: Anja Banjac, stručni saradnik Advokatske firme "SAJIĆ")