Aktuelni rast cijena goriva na benzinskim pumpama u Bosni i Hercegovini podsjeća na scenario iz 2022. godine, kada je nakon početka rata u Ukrajini došlo do naglog skoka cijena na svjetskom tržištu nafte.
Tada je cijena barela nafte premašila 115 dolara, što se vrlo brzo prelilo i na domaće tržište, pa su cijene goriva u BiH u pojedinim periodima dostizale i oko 3,50 KM po litru.
Prema podacima Federalnog ministarstva trgovine, u julu 2022. godine prosječna maloprodajna cijena benzina iznosila je 3,31 KM po litru, dok je dizel dostizao 3,49 KM, što je predstavljalo rast od gotovo 50 do 60 odsto u odnosu na 2021. godinu.
Upravo tada postalo je vidljivo kako globalne političke krize gotovo trenutno utiču na cijene na pumpama u BiH. Već prve vijesti o poremećajima na tržištu nafte bile su dovoljne da distributeri koriguju cijene, dok su pojeftinjenja obično dolazila sporije. Sličan obrazac može se primijetiti i danas, kada se nakon eskalacije tenzija na Bliskom istoku cijene ponovo počinju kretati uzlaznom putanjom.
Tokom krize iz 2022. godine vlasti su pokušale ublažiti rast cijena ograničavanjem marži. Uvedeno je pravilo prema kojem je maksimalna veleprodajna marža iznosila 0,06 KM po litru, dok je maloprodajna marža bila ograničena na 0,25 KM po litru, što je mjera koja je i danas na snazi.
Istovremeno su političari i privrednici u BiH tražili dodatne mjere, prije svega privremeno ukidanje ili smanjenje akciza na gorivo, kako bi se ublažio udar na građane i privredu.
Na tržištu BiH, na gorivo se plaćaju tri vrste nameta: akciza u rasponu od 0,30 do 0,45 KM po litri, putarina za održavanje puteva od 0,15 KM po litri i posebna putarina za izgradnju autoputeva i rekonstrukciju od 0,25 KM po litri. Sve te prihode prikuplja Uprava za indirektno oporezivanje BiH (UIO)
Ipak, i pored političkih rasprava i prijedloga, dugoročnije rješenje nikada nije usvojeno, pa su cijene goriva ostale direktno vezane za kretanja na svjetskom tržištu nafte.
Jedan od ključnih efekata poskupljenja goriva tokom izbijanja rata u Ukrajini 2022. godine bio je lančani rast cijena drugih životnih troškova. Poskupljenje goriva direktno je uticalo na povećanje troškova transporta, što se reflektovalo na cijene prehrambenih proizvoda u marketima, troškove taksi i javnog prijevoza, kao i na gotovo sve usluge koje zavise od transporta. Ovaj efekat je pokazao koliko energetska nestabilnost može brzo pogoditi domaću ekonomiju i standard građana.
Današnja situacija pokazuje gotovo identičan obrazac kao prije četiri godine. Već prve vijesti o rastu cijena energenata i nestabilnosti na Bliskom istoku dovele su do brzih korekcija cijena na domaćim pumpama.
Kako je pojasnio Đorđe Savić, predsjedavajući Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima Privredne komore Republike Srpske, kada domaći distributeri na nove rafinerijske cijene dodaju troškove transporta, PDV i svoju maržu, gorivo bi moglo poskupjeti za tri do pet feninga po litru, odnosno da cijena eurodizela dostigne 2,85 KM po litru, dok je benzin nešto jeftiniji.
„Pokazalo se da globalno tržište energenata u posljednje vrijeme reaguje bukvalno na sve, turbulentno je tržište“, istakao je Savić, dodajući da je zbog ovakvih uslova vrlo teško praviti dugoročne prognoze cijena.
Analitičari upozoravaju da bi eskalacija sukoba mogla dodatno poremetiti globalne lance snabdijevanja naftom, posebno ako bi došlo do problema u transportu kroz Hormuški moreuz, kojim prolazi značajan dio svjetske trgovine naftom.
Zbog toga mnogi strahuju da bi se scenario iz 2022. godine mogao ponoviti, prvo nagla poskupljenja na pumpama, zatim političke rasprave o akcizama i mjerama pomoći, dok će krajnji ishod, kao i ranije, u najvećoj mjeri zavisiti od stabilnosti globalnog tržišta nafte.
