Bosna i Hercegovina će, prema svim očekivanjima, u petak biti stavljena na sivu listu Moneyvala zbog neispunjavanja ključnih međunarodnih standarda u borbi protiv pranja novca i finansiranja terorizma.
Kao glavni razlog navodi se činjenica da Federacija BiH nije uspostavila Registar stvarnih vlasnika, iako je Republika Srpska ovaj uslov ispunila još u maju, piše Klix.
Odluka Moneyvala trebalo bi da bude formalno potvrđena u petak, nakon što je BiH već dobila negativan izvještaj u maju ove godine. Stručnjaci upozoravaju da bi stavljanje na sivu listu moglo donijeti dodatne kontrole finansijskih transakcija, otežati poslovanje privrednim subjektima i povećati troškove građanima.
Ključni propust: Neuspostavljen registar u Federaciji BiH
Registar stvarnih vlasnika predstavlja centralnu bazu podataka u kojoj se evidentiraju fizička lica koja stvarno posjeduju ili kontrolišu kompanije, udruženja, fondacije i druge pravne subjekte, čak i kada se formalno ne vode kao vlasnici.
Njegova osnovna svrha jeste da omogući identifikaciju osoba koje imaju stvarnu korist od poslovanja određenog pravnog lica, čime se jača transparentnost i olakšava otkrivanje korupcije, pranja novca i drugih finansijskih zloupotreba.
Dok je Vlada Republike Srpske u maju uspostavila ovaj registar i time ispunila jedan od ključnih zahtjeva Radne grupe za finansijsko djelovanje protiv pranja novca (FATF), u Federaciji BiH taj posao nije završen. Zbog izostanka pravovremene reakcije nadležnih institucija, prvenstveno Federalnog ministarstva pravde, BiH nije ispunila jedan od najvažnijih uslova za izbjegavanje sive liste.
Neispunjeni i drugi zahtjevi
Pored registra stvarnih vlasnika, BiH nije u predviđenim rokovima ispunila ni nekoliko drugih obaveza.
Među njima je Zakon o ograničavanju raspolaganja imovinom radi sprečavanja terorizma, finansiranja terorizma i širenja oružja za masovno uništenje. Iako je zakon usvojen u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, to nije uzeto u obzir prilikom izrade majskog izvještaja Moneyvala jer je usvojen neposredno pred sjednicu ove organizacije.
Istovremeno, još nisu usvojeni ni zakon o dopuni Zakona o međunarodnoj pravnoj pomoći u krivičnim stvarima, kao ni zakon o oduzimanju i upravljanju imovinom stečenom krivičnim djelom. Ovi propisi ostali su na nivou nacrta u Savjetu ministara BiH.
Korajlić: Posljedice će snositi građani i privreda
Izvršna direktorica Transparency Internationala u BiH Ivana Korajlić ističe da je registar stvarnih vlasnika jedan od najvažnijih alata za sprečavanje pranja novca i korupcije.
Prema njenim riječima, Republika Srpska je napravila određeni iskorak, iako je potrebno dodatno ažurirati podatke za ranije registrovana pravna lica. S druge strane, Federacija BiH nije ostvarila gotovo nikakav napredak u ovom procesu.
"To je jedna od ključnih stvari zbog kojih je Bosna i Hercegovina došla na sivu listu", upozorila je Korajlićeva.
Ona naglašava da odgovornost treba tražiti od nadležnih institucija, podsjećajući da se o ovom pitanju govori godinama i da je bilo dovoljno vremena za uspostavljanje registra.
„Stavljanje na sivu listu podrazumijeva dodatne kontrole finansijskih transakcija, što će se odraziti i na građane i na finansijske institucije koje će imati poteškoće u poslovanju“, navela je.
Važan alat za borbu protiv korupcije
Korajlićeva ističe da bi registar omogućio jednostavniju provjeru stvarnih vlasnika kompanija, povezanosti firmi sa politički eksponiranim licima, kao i praćenje potencijalnih sukoba interesa.
Prema njenim riječima, upravo nedostatak jedinstvenih i ažurnih evidencija otežava otkrivanje mreža povezanih preduzeća koja se mogu koristiti za prikrivanje vlasništva ili nezakonite finansijske tokove.
"Potrebno je da institucije, banke, istražni organi, ali i javnost, na jednom mjestu mogu dobiti pouzdane informacije o stvarnim vlasnicima i njihovim vezama sa drugim pravnim licima", poručila je.
Dugogodišnji problem bez rješenja
Korajlićeva smatra da se izostanak reformi ne može opravdavati složenom administrativnom strukturom Federacije BiH, jer se o uspostavljanju registra govori godinama.
Ona upozorava da su, osim ovog pitanja, na nivou Federacije BiH dugo blokirani i drugi važni reformski propisi, uključujući zakon o sukobu interesa i zakon o zaštiti prijavilaca korupcije, koji su takođe značajni za evropske integracije i jačanje borbe protiv korupcije.
Ukoliko odluka Moneyvala bude potvrđena, Bosna i Hercegovina će se naći među državama pod pojačanim međunarodnim nadzorom u oblasti finansijskih tokova, što bi moglo dodatno opteretiti privredu i usporiti finansijske transakcije prema inostranstvu.
