Reorganizacija Pošta Srpske neophodna zbog pada finansijskih prihoda i pismonosnih usluga, elektronskog bankarstva i Zakona o elektronskom potpisu
Direktor "Pošta Srpske" Jasminka Krivokuća naglašava da je zbog pada finansijskih prihoda putem šaltera, pada pismonosnih usluga, elektronskog bankarstva i Zakona o elektronskom potpisu - neophodna reogranizacija ovog preduzeća.
Krivokuća za Srnu upozorava da se može očekivati dalji pad prihoda od poštanskih usluga zbog sve veće primjene informacionih tehnologija, kao i porasta troškova funkcionisanja pošta u ruralnim dijelovima Srpske.
"Imamo pošte u udaljenim ruralnim sredinama koje mjesečno ostvaruju prihode od pet KM, a plata zaposlenog, sa svim doprinosima, iznosi 1.300 KM. Procjene Svjetskog poštanskog saveza govore da će, ako se ovakvo stanje nastavi, mnogi poštanski sistemi za pet godina biti ugašeni“, precizira Krivokuća.
Ona je povodom 9. oktobra, Svjetskog dana pošta, naglasila da su "Pošte Srpske“ predložile rekonstrukciju, odnosno novu podjelu preduzeća na način da državna banka preuzme mreže pošta, a da se "Pošte Srpske“ bave samo dostavom paketa i pisama.
"U tom slučaju imali bismo dva uspješna preduzeća bez otpuštanja radnika. Ako do toga ne dođe, `Pošte Srpske` biće suočene sa tehnološkim viškom“, ističe Krivokuća.
Prema njenim riječima, zahvaljujući rezervisanim poštanskim uslugama, odnosno dostavljanjem računa za električnu energiju, komunalije, telekomunikacije i sudskih pisama, ovo preduzeća poboljšava poslovanje u ovoj godini.
"U prethodnom periodu suočili smo se sa gubitkom prihoda od 35 miliona KM godišnje na koje nismo mogli uticati. To je rezultat prestanka uplate subvencija od `Telekoma“, smanjenja prihoda od "Telekoma" na ime zakupa našeg prostora i Agencije za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH“, napominje Krivokuća.
Istovremeno su povećana izdvajanja na ime doprinosa i toplog obroka za više od sedam miliona KM godišnje.
"Mi smo taj gubitak od 35 miliona KM uspjeli da nadoknadimo povećanjem prihoda otvaranjem izdvojenih ugovornih šaltera i da vlastitim snagama povećamo prihod za sedam miliona“, navela je Krivokuća.
"Poštama Srpske“ za poslovanje nedostaje oko šest miliona KM godišnje, uglavnom zbog pošta koje se nalaze u seoskim područjima, jer njihov rad ne može da opravda bruto plate zaposlenih, pa je politika uprave maksimalno smanjenje broja zaposlenih i objedinjavanje dostavnih rejona.
Krivokuća je upozorila da je za "Pošte Srpske“ potpuno nepovoljan nacrt novog zakona o poštanskim uslugama na nivou BiH, jer se njime predviđa prenos svih nadležnosti na Agenciju za poštanski saobraćaj BiH i Ministarstvo transporta i komunikacija BiH.
"Već imamo probleme sa radom Agencije, od kojih moramo imati dozvolu za izdavanje poštanskih markica, a svako obilježje Republike Srpske na markici znači zaustavljanje izdavanja tih poštanskih maraka“, navela je Krivokuća.
Ona je podsjetila da su "Pošte Srpske“ 2011. godine dobile vlastiti kod od Svjetskog poštanskog saveza, čime im je omogućeno da međunarodnu razmjenu obavljaju sa svim zemljama s kojima postoji interes.
"Time smo uspjeli da smanjimo troškove razmjene međunarodnih pošiljki sa 30.000 KM na 10.000 KM godišnje, dok smo istovremeno postigli kvalitet usluga. Ranije su pošiljke iz Amerike ili Australije putovale po mjesec dana, a sada stižu za tri dana maksimalno“, objasnila je Krivokuća.
Ona je dodala da "Pošte Srpske“ imaju 244 pošte, da zapošljavaju 2.283 radnika, od čega 670 poštara, koji dnevno prelaze više od 10.000 kilometara, odnosno 1,8 miliona kilometara godišnje.
"Pošte Srpske" godišnje obave 25 miliona pismonosnih i paketnih usluga i više od 7,5 miliona raznih finansijskih poštanskih usluga.
(Srna)