Biznismeni treba da se bave svojim poslom, dok država samo treba da se pobrine o dugovima, smatra nekadašnji šef ekonomista MMF Kenet Rogof
Postoji jednostavan recept za izlazak iz sadašnje globalne ekonomske krize koji podrazumijeva da se biznismeni bave svojim poslom, dok država samo treba da se pobrine o dugovima, tvrdi nekadašnji šef ekonomista MMF Kenet Rogof.
On je na jednom skupu najviđenijih ekonomista i eksperata, održanom u Velikoj Britaniji u organizaciji MMF, ocijenio kao "potpuno nerazumno" da se infrastruktura obnavlja za račun budžeta bilo koje zemlje.
"Treba dozvoliti da biznis gradi, a država se postara o rješenju dužničkih problema", smatra Rogof i napominje da je potpuno nerazumljivo zbog čega bi uopšte infrastrukturu trebalo obavljati za račun budžetskih sredstava kad su biznismeni "basnoslovno bogati" i potpuno su finansijski spremni da na sebe preuzmu tu obavezu.
Prema mišljenju Rogofa, koji je sada profesor na prestižnom Harvard unverzitetu, predsjednik SAD Barak Obama je u vrijeme svog prvog mandata predložio da se stvori posebna infrastrukturna banka da bi pomogla razvoju državno-privatnog partnerstva, što nije loša ideja ako bi takvom finansijskom institucijom upravljali profesionalci.
Ukoliko su poznati kenzijanski multiplikatori stvarno tako visoki, mobilizacija privatnog kapitala u izgradnji infrastrukturnih objekata daće još bolji rezultat i omogućiće državi da se maksimalno posvetu rješavanju problema duga, tvrdi Rogof.
Neki ekonomisti, koji su takođe učestvovali na toj konferenciji, ocijenili su da je osnovni razlog stagnacije i pada svjetske ekonomije, kao i ultra niskih kamata kojima su pribjegle monetarne vlasti u najrazvijenijim zemljama, loša demografska situacija u razvijenom svijetu.
Rogof, međutim, izražava sumnju da je opadanje stanovništva uzrok dugogodišnjeg niskog rasta i bezmalo nultih kamata u najrazvijenijim zemljama svijeta.
On je mišljenja da se rast realno produktivnih investicija u infrastrukturu ne može "oslanjati" na bilo kakvu ekonomsku teoriju ili ideologiju.
Rogof zbog toga zastupa stav da je pet i po godina nakon izbijanja najveće finansijske krize poslije Drugog svjetskog rata, sada došlo vrijeme da se ljudi koji odgovaraju za ekonomsku politiku u vodećim zemljama posvete, prije svega, mjerama za obnavljanje privrednog rasta i uvećanje zaposlenosti.
Elektronsko izdanje revije Project syndicate navodi i stav nekadašnjeg američkog ministra finansija i bivšeg šefa ekonomista u Obaminoj administraciji Larija Samersa. On kaže da sadašnja ekonomska kriza ima duboke korijene i da postoji realna pretanja izbijanja još jednog finansijskog kolapsa globalnih razmjera.
Samers je kao vrlo bitan pravac u budućem ekonomskom razvoju takođe naveo rast investicija u infrastrukturu, dok su neki drugi eksperti, poput na primjer Džerfi Saksa, akcenat stavili prije svega na problem ponude, a ne efektivne tražnje.
Saks je između ostalog rekao da privreda SAD treba, za stvarni izlazak iz kriznog stanja, da prevaziđe mnoštvo strukturnih problema, uključujući i pretjeranu ofšorizaciju i zastarjelu infrastrukturu.
(Tanjug, foto: Guliver/Getty Images/Thinkstock)
