Tehnološka dostignuća i digitalizacija životnih potreba stavili su savremenog čovjeka pred nove izazove, a jedan od njih je i korištenje virtuelnog novca.
Sa razvojem civilizacije mijenjao se i pojavni oblik novca. Od trampe i zlatnika, platežna sredstva napredovala su preko papirnih novčanica sve do korištenja kartica i elektronskog bankarstva.
Za konvencioanlni novac zajedničko je da se može fizički opipati, štampati, dok njegov opticaj u svijetu kontrolišu i regulišu institucije i države i tako ubiru značajna finsijska sredstva.
Bili skeptični ili ne, bliža budućnost mogla bi da nametne drugačije sisteme plaćanja koji nisu centralizovani, ne koštaju ništa i mogu se koristiti potpuno anonimno bez posredovanja banaka i bez provizije.
Jedna od takvih "valuta" svakako jeste bitkoin koji od svog "rođenja" 2008. godine postala veoma popularna za kupovinu u elektronskom obliku. Iako je ovaj zamišljeni platni koncept star samo osam godina, bitkoin je već uspio da se "ustoliči" i u interese velikih biznis igrača. Tako ga neke kompanije vide kao sredstvo za trgovinu akcijama, dok ga drugi koriste za onlajn kupovinu, plaćanje internet servisa, ugostiteljsko-turističkih usluga, putničkih karata i slično.
Ono što predstavlja glavnu prednost ovakvog načina plaćanja ujedno je i njegov osnovni nedostatak. Anonimnost koju korisnik digitalne valute posjeduje prilikom transakcija otvara i mogućnost da se nesmetano izvrši veliki broj ilegalnih radnji kao što su trgovanje narkoticima, kocka, prostitucija pa sve do finansiranja terorističkih aktivnosti i naručivanja ubistava.
Neka istraživanja pokazuju da ovu digitalnu valutu koristi nekoliko miliona ljudi, dok je u zadnje vrijeme sve više popularna u zemljama regije, prvenstveno u Sloveniji i Hrvatskoj. U Srbiji, na primjer, jedna obrazovna ustanova u Novom Sadu nudi mogućnost plaćanja školarine bitkoinima.
Statistike govore da u ovom trenutku u svijetu postoji blizu hiljadu bitkoin bankomata u oko 50 zemalja širom svijeta. Za razliku od klasične valute, koju države mogu porezima, zakonima i drugim mehanizmima stabilizovati, bitkoin je zaštićen od inflacije matematičkom funkcijom koja onemogućava da njegova količina naraste iznad 21 miliona.
"Valjanost bitkoina je u tome što ga posjeduju svi, a ne posjeduje ga niko. Stvoren je i distribuira se putem takozvanih pear to pear (P2P) mreža, a održava se isključvo uz pomoć korisnika u sistemu. Njegova vrijednost bazira se isključivo na povjerenju, odnosno logici ponude i potražnje, pa shodno tome iznos jednog bitkoina može da varira skoro svakodnevno", rekao nam je Mladen Medinac koji se bavio istraživanjem ove kriptovalute.
Do bitkoina se može doći na više načina. Jedan od njih je direktna kupovina od nekog putem interneta, berzom ili najkomplikovanijim načinom, takozvanim "rudarenjem" (mining) kriptografskog algoritma. Prije toga na nekom od servera potrebno je otvoriti elektronski novčanik gdje će se inkasirati sve što se "iskopa".
"Za to su najčešće potrebni jaki serverski računari prilagođeni da kroz "rudarenje" rješavaju kompleksne matematičke probleme, a za nagradu se dobija odgovarajući dio novostvorenih bitkoina", rekao nam Medinac ističući da na našem podrjučju još uvijek nije isplatljiv ovakav vid zarade zbog nedovoljnog ulaganja u informatičke resurse.
Bitkoin je bezbjedan za korištenje jer po njega još ne postoje bilo kakve tehnološke bezbjednosne prijetnje, kaže za naš portal Srđan Rajčević, direktor Agencije za informaciono društvo Republike Srpske.
"Može se utvrditi da je u elektronskom poslovnom i finansijskom prometu bitkoin bezbjedan koliko i "stvarna" valuta koja se emituje od strane državnih organa. Štaviše, u pogledu njegove vrijednosti, može se tvrditi da je on i stabilniji u poređenju sa klasičnom valutom jer nepostojanje centralog emitera znači i smanjenje rizika od naglih promjena monetarne politike, ili čak, oduzimanja novca od njegovih korisnika kao što se dešavalo tokom sanacija posljedica ekonomske krize, recimo u Evropi proteklih godina", rekao je Rajčević za MONDO.
Iako bitkoin u svijetu i našem regionu nije novitet, BiH po običaju kasni za savremenim svjetskim trendovima pa tako kod nas nije moguće trgovati ovom digitalnom valutom.
ANKETA: Da li bi vi podržali korištenje ove valute?
Da
68.42%
(39)
Ne vjerujem tim sistemima plaćanja
31.58%
(18)
Da li bi vi podržali korištenje ove valute?
