Grad je izgubio spor "težak" 400 miliona KM sa Poljoprivrednom školom oko zemljišta i objekata u Lazarevu, Drakuliću i Dervišima
Nakon skoro dvije godine, Okružni sud u Banjaluci odbio je tužbu grada Banjaluka koji je ovim pokušao da ospori rješenje Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove (RUGIP) po kojem je Poljoprivredna škola vlasnik, a ne korisnik zemljišta i objekata u Lazarevu, Drakuliću i Dervišima vrijednih oko 400 miliona KM, piše portal Capital.ba.
Prema presudi koja je u posjedu ovog portala, sudija Duško Bojović presudio je u korist Poljoprivredne škole i tužbu grada proglasio neosnovanom "jer RUGIP nijednim argumentom u rješenju nije prekršio Zakon o upravnom postupku RS".
Tako je Poljoprivrednoj školi, praktično, odobreno ono što je radila dosad – prodaja vrijednog zemljišta u gradu za kupovinu gotovo bezvrijednog po okolnim selima.
U Pravobranilaštu RS, koje je zastupalo grad u ovom sporu, nisu željeli mnogo da komentarišu. Za presudu znaju, ali potrebno im je vremena da utvrde dalje korake.
"Naredne sedmice znaćemo više. Tačno je da je donesena presuda prema kojoj je Poljoprivredna škola vlasnik, a ne korisnik zemljišta", kratko je prokomentarisao pravobranilac RS Milimir Govedarica.
Grad, međutim, već zna da će se žaliti na presudu, ali će je prethodno dobro analizirati.
"Nisam imao priliku da pogledam presudu. Grad će je analizirati i žaliti se na odluku suda“, kazao je gradonačenik Banjaluke Igor Radojičić.
Prema presudi, sudija Duško Bojović presudio je u korist Poljoprivredne škole i tužbu grada proglasio neosnovanom "jer RUGIP nijednim argumentom u rješenju nije prekršio Zakon o upravnom postupku RS".
RUGIP je gradu nemilo rješenje donio 22. februara prošle godine, a gradski oci pred sudom su tvrdili da su nepravilno i nepotpuno utvrđene činjenice te nepravilno primijenjeno materijalno pravo.
U tužbi se grad pozivao na Zakon o utvrđivanju i prenosu prava raspolaganja imovinom na jedinice lokalne samouprave, ali i dopis Ministarstva prosvjete i kulture RS od 25. juna 2012. godine, prema kojem je data saglasnost za upis prava raspolaganja na nekretninama škola u korist grada. Ovaj dopis imao je, kažu, uporište u Zakonu o srednjem obrazovanju RS.
"RUGIP nije uzeo u obzir činjenicu da je odredbama Zakona o utvrđivanju i prenosu prava raspolaganja imovinom na jedinice lokalne samouprave propisano da se tim zakonom utvrđuje imovina jedinice lokalne samouprave. Istim Zakonom propisano je da imovinu lokalne samouprave čini i zemljište i zgrade u kojima se obavlja i predškolska i osnovna i srednjoškolska obrazovna djelatnost. RUGIP nije uzeo u obzir ni činjenicu da se povodom istih nepokretnosti vode postupci po zahtjevu grada", navodi se u dijelu tužbe.
Kada je u pitanju zemljište u Drakuliću, ono je bilo upisano kao opštenarodna imovina, a, prema rješenju Narodnog odbora Sreza banjalučkog – Savjeta za privredu Banjaluka iz 18. oktobra 1952. godine, kao korisnik je bila upisana Poljoprivredna škola. Grad je smatrao da je „škola pogrešno zaključila da je riječ o pravu svojine, odnosno o bezuslovnom sticanju svojine“.
Poljoprivredna škola, s druge strane, nije osporavla da je tužba zasnovana na Zakonu o utvrđivanju prenosa prava raspolaganja na jedinicu lokalne lokalne samouprave, ali je navela da je grad nije dobro rastumačio član 2. ovog akta.
"Imovina jedinica lokalne samouprave je i ona koju je stekla kao pravni sljedbenik ustanova i institucija koje su prestale da postoje. To znači da bi Poljoprivredna škola trebalo da prestane da postoji da bi pravo raspolaganja nepokretnostima bilo moguće utvrditi na grad Banjaluku", stoji u odgovoru na tužbu.
Potpuno je, kako je navedeno, bezvrijedan dopis resornog ministarstva, jer je upravo to ministarstvo u svom izjašnjenju od 17. maja 2010. godine obrazložilo da je Poljoprivredna škola pravno lice te da može samostalno da zaključuje ugovore. Osim toga, ministarstvo se 20. novembra 2012. godine izjasnilo da je ova srednjoškolska ustanova stekla pravo svojine potpuno zakonito, a u skladu sa Zakonom o stvarnim pravima RS.
Škola je 10. februara prošle godine podnijela zahtjev banjalučkoj jedinici RUGIP-a za pretvaranje prava korišćenja imovine u pravo svojine, a Okružni sud presudio da je pravilno utvrđeno pretvaranje izvedenih prava na zemljištu u društvenoj svojini u pravo svojine ove obrazovne ustanove.
"Dati su dovoljno jasni i uvjerljivi razlozi koji se nem ogu dovesti u sumnju navodima tužbe. Kako je članom 3. Zakona o stvarnim pravima propisano da svako fizičko i pravno lice može biti nosilac prava sviojine, tako i Poljoprivredna škola ima svojstvo javne ustanove, pa prigovori grada nisu mogli da dovedu u sumnju zakonitost osporenog akta", navodi se u predsudi.
Advokat Poljoprivredne škole Branislav Kosić, koji je zastupa u sporu oko ovog zemljišta, zaključio je da će ova presuda Okružnosg suda, koja se odnosi na kompletnu imovinu, biti reflektovana i sve druge posebne sporove između grada i škole.
Afera "Bingo": Sud poništio nezakonitu nagodbu
Grad Banjaluka u oktobru prošle godine, pokušao je još jednom, u ponovljenom sudskom postupku, da ospori pravo trgovačkom centru „Bingo“ da izgradi tržni centar na desetine miliona maraka vrijednom zemljištu Poljoprivredne škole koje im je prodao biznismen Budimir Stanković.
Okružni sud u Banjaluci poništio je 28. septembra prošle godine presudu Osnovnog suda o poravnanju te, nakon dvije žalbe, omogućio Gradu da obnovi spor sa "Bingom".
Grad je tužbu protiv "Binga", Poljoprivredne škole, Perice Repajića iz Laktaša i firme „Oktan promet“ iz Bijeljine podnio nakon što je zemljište škole prodato ovom trgovačkom lancu.
"Bingo" je zatim uzvratio kontratužbom i zahtijevao od grada odštetu od 20 miliona maraka plus kamate, nakon čega je zamjenik pravobranioca RS u Banjaluci Mirko Stojčinović, bez znanja grada, prihvatio odluku o poravnanju i odrekao se prava na žalbu, a "Bingo", s druge strane, traženih 20 miliona KM.
Na pripremnom ročištu po ovim tužbama, koje je održano 5. aprila prošle godine, Osnovni sud u Banjaluci je prihvatio zahtjev Pravobranilaštva RS za poravnanje sa "Bingom", a presuda je istog dana postala pravosnažna jer su se obje strane odrekle prava na žalbu.
Na to je oštro reagovao odlazeći gradonačelnik Slobodan Gavranović koji je tražio od Pravobranilaštva da podnese žalbu, što je kancelarija zamjenika u Banjaluci i učinila, ali je Okružni sud to odbio 15. juna.
Grad ni tada ne odustaje, već šalje zahtjev Pravobranilaštvu RS da traži ponavljanje postupka, što je i učinjeno, a isti sud poništava svoju odluku te prihvata zahtjev Pravobranilaštva.
"Žalba tužioca se uvažava, rješenje Okružnog suda u Banjaluci od 15. juna se preinačava tako što se prijedlog tužioca za ponavljanje postupka usvaja, te dozvoljava ponavljanje postupka, a presuda Osnovnog suda u Banjaluci na osnovu odricanja se ukida", navedeno je u presudi.
Inače, Gavranović je Stojčinovića optužio da krši zakon nakon što je zaključio poravnjanje sa "Bingom".
U dopisu Pravobranilaštvu, Gavranović je naveo da su „ovakvim nezakonitim postupanjem Pravobranilaštva RS, Sjedište zamjenika Banjaluka direktno povrijeđena imovinska prava i interesi grada, naročito ako se uzme u obzir da je Poljoprivredna škola nezakonito upisana u javne evidencije kao nosilac prava svojine na zemljištu koje je predmet spora, a iz čega je proistekao i nezakonit upis ostalih lica obuhvaćenih tužbom“.
Stojčinović je ranije rekao da je Pravobranilaštvo radilo po zakonu te da su ovakvim postupanjem sačuvali gradu i RS 20 miliona KM koje „Bingo“ potražuje.
Zemljište Poljoprivredne škole predmet je brojnih sudskih procesa i brojnih afera. Kako su ranije prenijeli mediji, najveći dio kolača na zemljištu Poljoprivredne škole ugrabio je tajkun Budimir Stanković u saradnji sa Edijem Hanešom, direktorom ove škole, i uz podršku nekih ljudi iz Gradske uprave i Pravobranilaštva RS. Njih dvojica su atraktivno zemljište Poljoprivredne škole vrijedno desetine miliona maraka, zamijenili za bezvrijedne parcele u okolini Banjaluke i Laktaša koje su formalno u vlasništvu Perice Repajića.
Međutim, stvari su se zakomplikovale kada je Gradska uprava Banjaluke podnijela tužbu protiv Haneša zbog prometovanja gradskog zemljišta. Zemljište je bilo u vlasništvu Grada, a Poljoprivredna škola imala je pravo korištenja tog zemljišta.
U međuvremenu, Repajić je dio zamijenjenog zemljišta prodao firmama "Bingo" Tuzla i "Oktan promet" Bijeljina, od kojih je trebalo naplatiti ukupno 8,3 miliona KM.
