Prema najnovijem indeksu kojeg je danas objavila Svjetska banka (WB), žene širom svijeta ostvaruju samo tri četvrtine zakonskih prava koje imaju muškarci.
To ograničava njihovu mogućnost da dobiju ili pokrenu posao i donose ekonomske odluke koje su najbolje za njih i njihove porodice.
"Kada bi žene imale jednake prilike da dosegnu svoj puni potencijal, svijet bi bio ne samo mnogo pravičniji, već i prosperitetniji", rekla je privremena predsjednica Grupacije Svjetske banke Kristalina Georgieva.
Dodala je se promjene dešavaju, ali ne dovoljno brzo te da 2,7 milijardi žena još uvijek nema zakonsku mogućnost istih izbora posla kao i muškarci.
"Od ključnog je značaja da otklonimo barijere koje sputavaju žene, a cilj nam je da ovim izvještajem pokažemo da su reforme moguće i da ubrzamo promjenu", pojasnila je.
Indeks, predstavljen u studiji Žene, poslovanje i zakon, 2019.: Decenija reforme, sagledava ključne tačke u radnom vijeku žene, od prvog posla sve do penzije i pravnu zaštitu u svakom od stadija radnog vijeka. Podaci pokrivaju desetogodišnji period u kojem je 187 zemalja bodovano po osam indikatora.
Postizanje rodne ravnopravnosti nije kratkoročan proces, to zahtijeva snažnu političku volju i usklađene napore vlasti, građanskog društva i međunarodnih organizacija, između ostalog, ali zakonske i regulatorne reforme mogu imati osnovnu ulogu, kao bitan prvi korak.
U oblastima mjerenim ovim indeksom je u posljednjih deset godina ostvaren značajan napredak. Globalni prosjek je u tom period porastao sa 70 na 75. U 131 zemlji su provedene 274 reformei zakona i propisa kojima je unaprijeđena ekonomska inkluzija žena. U 35 zemalja je uspostavljena pravna zaštita od seksualnog uznemiravanja na radnom mjestu, čime je zaštićeno skoro dvije milijarde žena više nego deceniju ranije.
U 22 ekonomije su uklonjena ograničenja za rad žena, čime je smanjena vjerovatnoća da žene ostanu izvan rada u određenim sektorima ekonomije, a 13 zemalja je donijelo zakone koji obavezuju na isplatu iste naknade za rad iste vrijednosti.
Šest zemalja, Belgija, Danska, Francuska, Latvija, Luksemburg i Švedska, sada imaju maksimalnih 100 bodova, što znači da ženama i muškarcima daju ista zakonska prava u mjerenim oblastima. Prije jedne decenije ni jedna zemlja se nije mogla pohvaliti time. Prema ovom indeksu, zemlje koje su provele reforme su ostvarile veće povećanje procenta ukupno zaposlenih žena, što vodi ka ekonomskom osnaživanju žena.
Uprkos tim naporima, žene se u mnogim dijelovima svijeta i dalje suočavaju s diskriminatornim zakonima i propisima u svakom stadiju svog radnog vijeka. U 54 zemlje, rasprostranjene po svim regijama i nivoima prihoda, nisu provedene nikakve reforme za povećanje jednakosti žena u ovom desetogodišnjem periodu. Tok reformi je bio najsporiji u kategoriji upravljanja imovinom, ispitivanje rodnih razlika u imovinskim pravima.
Studija daje novi uvid u to kako pravna diskriminacija utiče na zaposlenost i poduzetništvo žena, te s druge strane kako njihova zaposlenost i poduzetništvo utiču na ekonomske ishode, kao što je učestvovanje žena na tržištu rada. Cilj novog indeksa je da postavi mapu puta za dalji napredak tokom vremena i identificira potencijalne oblasti gdje je potrebno uložiti više napora, da bi se potakle reforme u pravcu rodne ravnopravnosti, saopćeno je iz Svjetske banke.
