Bosanski biznismen Nijaz Hastor, vlasnik fabrike autodijelova Prevent, tužio je početkom nedjelje njemačkog automobilskog giganta Folksvagen(VW) da narušava slobodu tržišne utakmice. Zatražena odšteta - 750 miliona dolara.
U tužbi se navodi da VW ucjenjuje manje dobavljače, koristeći svoju snagu i veličinu, da ih prisili na nepoštene radne uslove i cijene usluga, poput one da se manjim dobavljačima zabranjuje da svoje poslovanje prodaju većim kompanijama dobavljača, čime bi ostvarili bolju pregovaračku poziciju, piše portal Novac.hr.
Tužba uložena na sudu u Detroitu odnosi se konkretno na sedam manjih dobavljača automobilskih dijelova za VW u saveznoj državi Mičigen, koji su ugovorom spriječeni da svoje poslovanje prodaju drugoj kompaniji.
Hastor tvrdi da te ugovore s manjim dobavljačima VW sklapa isključivo kako bi njegovu firmu Prevent, koja se inače specijalizovala za proizvodnju autopresvlaka, onemogućili u daljim akvizicijama.
"Ova tužba je neutemeljena. Borićemo se odlučno protiv nje služeći se svim sudskim mjerama koje su nam na raspolaganju", odgovorili su iz Folksvagena agenciji Rojters.
Prevent grupa je rasla upravo zahvaljujući preuzimanju takvih manjih firmi dobavljača VW širom svijeta što im omogućava da moćnom divu iz Volfsburga postavljaju i neke vlastite zahtjeve.
Nijemcima nije ovo prva glavobolja zbog Hastora, sa kojim sarađuju posljednjih 20 godina
U posljednjem okršaju Preventa i Folksvagena, 2016. godine, firme-kćerke CarTrim i ES Automobilguss, koje proizvode kožne presvlake i kutije mjenjača, obustavile su isporuku VW što je zaustavilo njemačku proizvodnju automobila u najmanje polovini njihovih pogona na nedjelju dana.
VW prvo nije htio da pristane da Hastoru plati 58 miliona evra odštete, ali je ubrzo nakon "pritiska" Prevent dobio novi dogovor za još šest godina.
Hastor, rođen u Novom Goraždu, u istočnom dijelu BiH, osnovao je Prevent 1999. godine u Sarajevu i ta firma za proizvodnju autopresvlaka ubrzo je postala jedan od vodećih izvoznika na području BiH.
Vremenom su svoju glavnu djelatnost proširili na proizvodnju enterijera za jahte i čamce, zaštitne opreme i odjeće i nameštaja, rade na 15 lokacija i zapošljavaju 15 hiljada ljudi.
U 2005. godini preuzeli su i solinsku kompaniju AD Brodovi, koja se bavi proizvodnjom jahti.
