Bila je to neobično direktna izjava o Americi i Tajvanu. Posmatrači kažu da Kina obično govori opštijim terminima, kao što je tvrdnja da se SAD "igraju vatrom". Međutim, sada je rječnik oštriji.
Kineski ambasador u SAD upozorio je u petak da bi se dvije zemlje mogle suočiti sa potencijalnim "vojnim sukobom“ oko statusa Tajvana. Ambasador Ćin Gang izneo je ovu tvrdnju u intervjuu za NPR, optužujući SAD da ohrabruju Tajvan da traži nezavisnost.
"Ako tajvanske vlasti, ohrabrene Sjedinjenim Državama, nastave da idu putem ka nezavisnosti, to će najvjerovatnije uključiti Kinu i Sjedinjene Države, dvije velike zemlje, u vojni sukob“, rekao je Ćin.
Pitanje Tajvana je "najveća sporna situacija između Kine i Sjedinjenih Država“, rekao je on. Bila je to neobično direktna izjava o SAD i Tajvanu. Posmatrači kažu da Kina obično govori opštijim terminima, kao što je tvrdnja da se SAD "igraju vatrom“. Iako su američke oči možda usredsređene hiljadama milja daleko na pretnju koja se nadvila nad Ukrajimom, američki zvaničnici i analitičari su izrazili sve veću zabrinutost po pitanju sposobnosti Tajvana da se odbrani. Ove nedjelje, 39 kineskih vojnih aviona letjelo je u blizini Tajvana, što je posljednja od nekoliko takvih demonstracija sile. Rašireno je vjerovanje da će SAD braniti Tajvan u slučaju rata, iako nijedan formalni ugovor to ne zahtijeva.
Ambasador Kin je u nedavno govorio o Tajvanu u svojoj zvaničnoj rezidenciji. On je diplomata veteran koji je ranije služio kao šef protokola za spoljne poslove kineskog predsjednika Si Đinpinga. Ćin je u Vašington stigao prošle godine.
Podsjećanja radi, Rojters je objavio detaljnu analizu mogućeg rata za Tajvan u kome bi, po svemu sudeći, učesvovala i Amerika.
Prije više od sedamdeset godina Komunistička partija je preuzela kontrolu nad Kinom nakon krvave borbe. Poražena nacionalistička vlada pobjegla je na Tajvan, frustrirajući želju Pekinga da zauzme ostrvo. Od tada se Kina uzidgla kao supersila koja se takmičila sa Amerikom; Tajvan je procvjetao u samoupravnu demokratiju razvijajući ujedno visokotehnološku moć uz podršku Vašingtona. Sada, nakon decenija slabog zastoja, postoji ponovni rizik od sukoba. Iako je nemoguće znati kako će se ovo dugo rivalstvo odigrati, u nekim aspektima bitka za Tajvan je već u toku.
Kako je Rojters izvijestio u decembru 2021. kineska vojska – Narodnooslobodilačka armija – vodi takozvani rat u sivoj zoni protiv Tajvana. Ovo se sastoji od skoro svakodnevne kampanje zastrašujućih vojnih vežbi, patrola i nadzora. Čini se sve je na korak od oružanog sukoba. Od tog izvještaja, kampanja se intenzivirala, a Peking je povećao broj ratnih aviona koje šalje u vazdušni prostor oko Tajvana.
Vojni stratezi kažu za Rojters da strategija sive zone ima potencijal da umanji otpor Tajpeja. Iako ne mogu da predvide budućnost, vojni planeri u Kini, Tajvanu, Sjedinjenim Državama, Japanu i Australiji bez obzira na to, aktivno pokušavaju da razmisle o tome kako bi Peking mogao da pokuša da zauzme ostrvo i kako Tajvan i Amerika, zajedno sa svojim saveznicima, se tome mogu suprodstaviti.
Kina ima niz taktika koje bi mogla usvojiti, kažu vojni stručnjaci. Svi oni nose rizik za predsjednika Si Đinpinga i njegovu vladajuću Komunističku partiju. Oni takođe predstavljaju različite izazove za Tajvan i za Sjedinjene Države i njihove saveznike, prije svega Japan. Sijeve opcije uključuju zauzimanje okolnih ostrva Tajvana, blokade ili potpunu invaziju. Neki tajvanski vojni stručnjaci kažu da bi sljedeći korak Pekinga mogao biti zauzimanje slabo branjenih i udaljenih ostrva Pratas na sjeveru Južnog kineskog mora. Bilo koji od ovih poteza mogao bi se izmaći kontroli što bi pokrenulo rat između Kine i Amerike oko Tajvana.
(MONDO)