Izbori 2012: Putin ili Medvedev?

Partija na vlasti, ako je suditi prema poslednjim izjavama iz njenog vrha, ima za cilj pobjedu na parlamentarnim izborima 2011. i predsjedničkim 2012, i prioritetnom smatra kandidaturu svog lidera - Putina, dok će u slučaju njegovog odustajanja podržati Medvedeva, kao što je to učinila 2008. godine.

Sam premijer ponavlja da je prerano govoriti o predsjedničkim izborima, koji će se održati u martu iduće godine i poziva svoju partiju "da se ne uzbuđuje tim povodom" i da se priprema na parlamentarne izbore za Dumu, donji dom parlamenta koji se očekuju u decembru.

Prema mišljenju direktora ruske Fondacije „Strategija-2020“ Mihaila Remizova, predsjednički kandidat će biti opet Medvedev.

Remizov je za „Nezavisimuju gazetu“ rekao da su važne prednosti aktuelnog predsjednika njegovi dobri odnosi sa Zapadom i perspektive integracije sa zapadnim svijetom, a na mjestu šefa države aktuelni predsjednik bi doprinijeo očuvanju stabilnosti u zemlji putem obećanja promena.

Potpuno suprotno smatra nekadašnji vicepremijer, a sada opozicionar i kopredsjednik neregistrovane Partije narodne slobode Boris Njemcov, tvrdeći da Putin namjerava da decembarske parlamentarne izbore pretvori u „referendum o povjerenju“ njemu, kako bi Medvedeva stavio pred „svršen čin“.

Načelnica Centra za izučavanje elita na Institutu sociologije Ruske akademije nauka Olga Krištanovska smatra, međutim, da je tandem odavno sve dogovorio i usaglasio, dok direktor Fondacije za efikasnu politiku Gleb Pavlovski misli da izjavu Medvedeva da ne isključuje učešće na izborima, treba shvatiti tako da će aktuelni predsjednik donijeti sopstvenu odluku, ali da će se prvo dogovoriti sa Putinom.

Član naučnog savjeta Moskovske fondacije Karnegi Aleksej Malašenko smatra da pravu informaciju u vezi sa izborima nema niko i ne isključuje da će poslije izbora tandem nastaviti da postoji kao „sistem na dvije noge“ - koji dijelom radi „na Zapadu“ a dijelom na „unutrašnjem tržištu“.

Jedan od rijetkih koji smatra da bi čak i Medvedev i Putin mogli da učestvuju na izborima je deputat ruske Dume (donjeg doma parlamenta) Konstantin Zatulin.

Ipak, to se čini malo vjerovatnim, a Putin je još septembra 2009. godine rekao članovima diskusionog kluba Valdaj da neće biti konkurent Medvedevu.

“Zajedno ćemo 2012. godine razmisliti i uzeti u ozbir tadašnju realnost, naše lične planove, politički pejsaž, stav Jedinstvene Rusije", rekao je tada Putin.

Što se tiče javnog mnjenja, prema najnovijem istraživanju Centra Levada, 36 odsto anketiranih stanovnika Rusije očekuje da se Putin vrati na funkciju predsjednika, dok 32 odsto smatra da će on ostati premijer.

Medvedeva kao predsjednika poslije 2012. godine vidi 33 odsto ispitanika, a 26 odsto u ulozi premijera.

Pritom, broj ruskih građana koji su u martu rekli da bi željeli na spisku kandidata da vide Medvedeva za devet mjeseci povećan je sa 14 na 18 odsto, dok se broj onih koji bi na tom spisku htjeli da vide Putina smanjio sa 30 na 27 odsto.

S druge strane, povjerenje u Putina ima 70 odsto, a u Medvedeva 65 odsto ispitanika.

Takođe, većina građana (71 odsto) i dalje je ubijeđena da su postupci “tandema” usaglašeni.

Ko će od dvojice ruskih lidera biti kandidat 2012. godine, 331 dan pred izbore predstavlja predmet neumornih prognoza i za zapadne medije, a uticajni američki časopis „Forin polisi“ pokrenuo je i novu rubriku pod nazivom „Kremljologija 2012“, u kojoj će - kako najavljuje, „očima skeptika“ analizirati događaje u Moskvi.

Kako su prenijeli ruski mediji, već u prvom članku iznijeta je dosta smjela verzija po kojoj je Putin, možda, umoran od politike i više ne želi da bude predsjednik.

Prenose se i izvodi strane štampe, po kojima će odluku o kandidaturi donijeti Putin, koji navodno postepeno predaje vlast liberalnom krilu na čelu sa Medvedevom, jer mu je Medvedev potreban „kao garant komfornog i dugog života u penziji“.

Putin, prema tim stavovima, smatra da će se oko Medvedeva vremenom formirati liberalna, ali ipak lojalna protivteža konzervativcima, a „Vol strit džornal“ smatra da je i Putinu jasno da prije ili kasnije rukovodstvo treba predati narednoj generaciji.

Švajcarski „Tribun d Ženev“ piše da ruski premijer i bivši predsjednik ima vatrene pristalice među nekadašnjim evropskim partnerima, koji ne bi bili protiv Putinovog povratka na vlast.

„U promenjivom svijetu, gdje stalno postoji prijetnja, Evropa teži da zadobije stabilnost. Rezultati rada bivšeg lidera Kremlja su oličenje te stabilnosti“, piše taj list.

„Ako vam neko kaže da zna šta se dešava - laže“, rekao je visoko pozicionirani izvor iz Kremlja britanskom „Fajnenšl tajmsu“.

Prema riječima činovnika iz Putinovog tima, i premijer i predsjednik zainteresovani su da svi nagađajaju, jer čim jedan od njih postane kandidat, vlast drugoga se urušava, što nijedan od njih ne želi.

Ili - kako je to ovom prilikom rekao Putin: „Ukoliko sada damo neke pogrešne signale, polovina administracije i polovina vlade prestaće da rade, čekajući neke promjene“, a potrebno je da „svi na svom konkretnom mjestu svaki dan, kao sveti Franja, okopavaju svoju baštu“.

Putinovu izjavu dodatno je pojasnio i visoki funkcioner njegove Jedinstvene Rusije Jurij Šuvalov, rekavši da preuranjeni početak predizborne kampanje može da ometa svakodnevni rad vlasti i da treba riješavati konkretne zadatke, a ne kalkulisati o varijantama lične karijere poslije 2012. godine.

(Agencije/MONDO)