Švedska se vraća tradicionalnim obrazovnim metodama s naglaskom na štampane knjige, čitanje i vježbanje pisanja, dok istovremeno smanjuje upotrebu tableta i digitalnih alata.
Ovaj potez uslijedio je pošto su političari i stručnjaci izrazili zabrinutost da je prekomjerna digitalizacija, uključujući uvođenje tableta u predškolske ustanove, dovela do opadanja osnovnih vještina učenika, objavio je AP.
Švedska ministarka prosvete Lota Edholm, koja je u vladi desnog centra preuzela dužnost prije 11 mjeseci, izjavila je da je učenicima potrebno više udžbenika i da su štampane knjige važne za njihovo obrazovanje.
Ministarka je prošlog mjeseca objavila da vlada želi da poništi odluku Nacionalne agencije za obrazovanje da digitalni uređaji postanu obavezni u predškolskim ustanovama. Ide se i korak dalje i namjerava da se potpuno prekine digitalno učenje za djecu mlađu od šest godina, prenosi N1.
Pad čitalačkih sposobnosti
Iako švedski učenici postižu nadprosječne rezultate u čitanju, ocjena međunarodnog istraživanja čitalačkih sposobnosti PIRLS (“Progress in International Reading Literacy Study”) kod švedskih četvrtaka je pokazala pad između 2016. i 2021. godine.
Oni su u 2021. godini postizali prosječno 544 boda, što je pad u odnosu na prosjek od 555 bodova iz 2016. godine.
Međutim, Švedska je svejedno zauzela sedmo mjesto na svijetu, deleći ga s Tajvanom, po ukupnom rezultatu testa.
UNESCO uputio hitan poziv
Stručnjaci za obrazovanje ističu da su neki problemi s učenjem mogli nastati zbog mjera uvedenih tokom pandemije koronavirusa, kao i zbog povećanja broja učenika migranata kojima švedski nije maternji jezik, ali ističu i da prekomjerno korišćenje uređaja s ekranima tokom školskih časova može da prouzrokuje zaostajanje mladih u osnovnim predmetima.
“Postoje jasni naučni dokazi da digitalni alati ometaju, a ne poboljšavaju učenje učenika”, saopštio je cijenjeni Karolinska Institut prošlog mjeseca, komentarišući dotadašnju nacionalnu obrazovnu strategiju koja je naglasak stavljala na digitalizaciju nastave.
“Institut vjeruje da fokus treba da se vrati na sticanje znanja putem štampanih udžbenika i stručnosti nastavnika, umjesto iz uglavnom besplatnih digitalnih izvora koji nisu provjereni”, rekli su iz Instituta.
UNESCO je takođe uputio “hitan poziv za prikladnu upotrebu tehnologije u obrazovanju”. U izvještaju podstiču zemlje da ubrzaju internet veze u školama, ali istovremeno upozoravaju da se tehnologija u obrazovanju treba implementirati tako da nikada ne zamijeni nastavu uživo pod vođstvom nastavnika.
Selektivno korišćenje tehnologije
U Stokholmu, glavnom gradu Švedske, devetogodišnji Liveon Palmer, učenik trećeg razreda, rekao je novinarima AP-a da mu se sviđa ideja da više vremena u školi provodi oflajn.
„Sviđa mi se da više pišem u školi, na papiru, jer je jednostavno bolji osjećaj”, rekao je Liveon.
Njegova učiteljica Katarina Branelius kaže da je i dosad bila jako selektivna kada je riječ o upotrebi tableta u nastavi. “Koristimo ih na matematici, imamo neke aplikacije, ali ih ne koristimo za pisanje teksta”, rekla je Branelius.
Dodala je da učenicima mlađim od deset godina “treba vremena za vježbanje rukopisa prije nego što počnu da pišu na tabletima“.
Kako bi izašli na kraj s padom u čitalačkim sposobnostima, švedske vlasti najavljuju da će ove godine investirati oko 60 miliona evra za kupovinu knjiga koje će podijeliti po školskim bibliotekama, i još 42 miliona evra u sljedeće dvije godine za brži povratak klasičnih udžbenika u škole.
Nisu, doduše, svi tamošnji stručnjaci uvjereni da je švedski povratak tradicionalnom pristupu isključivo u najboljem interesu učenika. Kritikovanje učinaka tehnologije “popularan je potez kod konzervativnih političara”, rekao je Nil Selvin, profesor pedagogije na Univerzitetu Monaš u Melburnu u Australiji.
“To je lukav način signaliziranja predanosti tradicionalnim vrijednostima”, dodao je.
(Mondo)
